So korsa maayɗo waɗtii jibinde tanaaji

0
2067

Aadee woni sellaa yiɗee, ñawa sannjanee, maaya woyee, sunanee, duusee haa hoɗorde mum sakkitere. Duusnooɓe ngartida e miijooji, tawta yunnginiiɓe no dute ena momta gite. Fotde balɗe, caaleeje ndarnee, kolce e ndammiri kirsee, maaro e nebam cumee ngam jaɓɓaade duwotooɓe e muññitooɓe jeyaaɓe e wuro walla ummoriiɓe e gure goɗɗe goɗɗuɗe maa ɓadtiiɓe.

Ko kaan korsa addani maayɓe heewɓe, tawi ko maayɓe caggal gure mumen, ɓe hattan rokki, artireede ɗo njibinanoo. Payndaale ɗee ko ngam maayɗo oo takkoo e sara koreeji mum mbele kala jiɗɗo juuraade, ene juuroo mo to ɓadtii, waasa sannjoytaade leydi e leydi walla kadi woto yanaande ndee majjitde e nder janaale wonande won e nokkuuji teeru bayɗi no Nuwaasot walla no Ndakaaru.

Kono ɗuum fof e wayde noon, e dumunnaaji cakkitiiɗi ɗii, ɗiin ngoƴaaji fof e jojjande wuurɓe sankoraaɓe, gaagaa ko ɗum roondotoo e ngalu koo, ena njiyii tanaaji goɗɗi ena njalta heen haa cooftina ko wonnoo sabaabu koo. Hay gooto humpaaka jaayya jannooɗo e Mbaañnaaɓe ñalnde talaata 1 sulyee 2014. Pittaali joy cankodii e laawol gootol.  Ɓe nawtatnoo ko gooski jinnaaɗo maɓɓe Sileymaani Jaaltaaɓe lollirɗo Sileymaani Gorgol, oto maɓɓe yani e tolnde wuro Garlol, e nder diiwaan Baraknaa. Tawi ko adii ɗum seeɗa, ñalnde 22 suwee 2014, e nawtugol Aamadu Saydu Kan cankiiɗo to Nuwaasot ngam wurnoyeede to Ligisayba Gorgol, aksidaa muusɗo kadi waɗi hakkunde Butelmiina e Eeleega haa waɗi barmuɓe tato. Kummba Guuro Mboh (yumma mum Ɓiinaare Kan) ko heen sankii ñalnde aljumaa 27 suwee 2014.

Eɗen nganndi kadi ñalnde 4 mee 2014 ko aksidaa yooɓinoo Ibraahiima Aali lollirɗo Yero Kajjata Mbaay to Sorimalee e Haymuud Gaako jeyaaɗo to Mbaañ, hakkunde Nuwaasot e Butelmiina. Ɓe njahdatnoo ko e Kolonel Manngaan mo Mbotto ngam addoyde gooskiiji joom-suudu mum e ɓiyum ena cankodinoo e aksidaa to bannge Maatam Senegal.

Ñalnde 11 noowammbar 2011, Aminettu Buubu Sih, joom-suudu Mammadu Sammba Sibaa Soh sankii to Nuwaadibu. Ñalnde 12 lewru nduu, ɓe njiɗi nawtude mo ngam wirnoyde mo Jowol. Gooto e otooji jahdatnooɗi e gooski kii waɗi akisaa sara wuro Asweer, yooɓii pittaali ɗiɗi : Jaggal Lih e Demmba Mayramel Soh.

Ɗumɗoo ne kadi ko ko ndañno-ɗen tinde e tonngude tan woni ɗoo. Won ko waɗi ko heewi tawi en tinaani.

Maa wood wiyɓe ko ɗum hoddiranoo e maɓɓe walla ko noon ɓe podananoo maayrude. Ko ɗuum ñaawanoo e maɓɓe gila ɓe peeñaani tawo e aduna. Kono ena moƴƴi nde yimɓe mbaɗtata hakkillaaji, nduttitoo e jamirooje ɗe hilifaaɓe diine kaalata jamma e ñalawma ɗee, sabu hay so tawii addunoo nawtugol maayɗo ko korsa e paayndaale moƴƴe, tanaaji ɗii ngoni ko e ɓurtaade ɗi.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu

___________________________

Ko yetti guurɗo koo, ɗuum woyata maayɗo

Pulaagu e kuuɓal, teeŋti e wuurɓe e daande Maayo Senegaal, ena renndaa sunaare e ɓesngu Mbaañ e kuuɓal caggal nde ooɗoo musiiba mawɗo yani e dow mum en ñalnde talaata 1 lewru sulyee (morso) hitaande 2014, nawori pittaali 5, yanti e mawɗo maayɗo nawtetenooɗo oo, ngoni pittaali 6. Ɓe mbaɗi ko aksidaa ɗo tolno Garlol ɗoo. Oto oo yan tan, o felɓondiraaka. Maayi heen ko Hammaat Maamuudu Joop, Goorgi Saar, Abdel Wahaab Sih, Abdullaay Hammadi Joop lollirɗo Abdullaay Jeey, Meer Mbaañ e Aysata Fuwaa Njooro. Ndaɗi e oto tan ko sofereeɓe ɗiɗo ɓee. Hay ɓeen ne mbarmii.

 

Gaagaa jogodaade en e Mbaañnaaɓe cehilaagal tiiɗngal e sababuuji tiiɗɗi, gila e maayɓe ɓee haa e maayraaɓe ɓee, Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani e gardagol Aamadu Umaar Jah e Jaaynde Fooyre Ɓamtaare e gardagol

Bookara Aamadu Bah

njamirii en yo en njah Mbaañ yettinoyde duwaawu e renndoyde sunaare e ɓesngu nguu sabu tanaa baɗɗo oo. En kawritii toon e denndaangal banndiraaɓe arɓe toon ngam muññitde ɓe gila e yimɓe teelɗuɓe, nulaaɓe gure, meeruuji ummoriiɓe to ɓuri woɗɗude, dawriyankooɓe haa e jagge laamu. Eɗen njetta ɓe, eɗen mbiya yo Geno winndan ɓe baraaji, yoɓa ɓe njoɓdi jokkoowo enɗam. Mbaañ waasii e oon subaka talaata ko weeɓaani heɓtude, waasii cuɗaari wuro, faaro diiwaan, jagge leñol. Gooto e maɓɓe fof won ɗo heednoo leñol ngol tawi kadi ɗo heednoo ɗoo waɗaani sereendu, waɗaani yolnde. Laaɓii ko yetti guurɗo koo ko ɗuum addanta maayɗo woyeede. Yo Alla lomto, lomtina.

 

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu