Ko ɗo ngon-ɗaaHello diine
Hello diine
Diine : laaɓal (3)
.jpg)
O wiyi nelaaɗo Alla (MJKM) wiyiino « ɗumɗoo wonaa soɓe, waɗi noon ko ɗum huunde ɗuufniinde e nder mon » Naniraa ɗum ko njoyo. Tirmiis wiyi hadiis oo ina moƴƴi, ina selli, ngam sellinii ɗum Bukhaariyyu e woɗɓe.
Diine : laaɓal (2)

Feccere ɗiɗmere ndee : Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-ɗam e salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laabɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam naggirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi ɓiy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), wiyii : “nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum”.
Jaaroore Ceerno Muttaar Taal

Allah dey ina teddini ɓiy aadama, ina yiɗi ɗum ; o wiyi : o heƴaani e leydi, o heƴaani e asamaan, kono omo heƴi e ɓernde maccuɗo makko. So allah wallii ma haa a waawii yaltinde e ɓernde maa hee kala ko wonaa Allah, tawa ko sabu Allah, maa yiy Allah heewa nde. Allah noon so yiɗii huunde, ɗuum naamndetaake so daɗii maa so ɓurii. Lekki mawki ɓurnooki leɗɗe mawɗe yanii, waɗde colli mawɗi ɓurnooɗi colli mbeemii, ganndo mawɗo diine lislaam ɓurnooɗo yoga e annduɓe mawɓe yanii,
laaɓal nder diine Lislaam

Laaɓal ko huunde mawnde sanne e nder diine Lislaam, ngam denndaangal annduɓe diine kawrii wonde neɗɗo waawaa wonde juulɗo tawi aldaa e laaɓal. Laaɓal noon ina heewi pecce, ɗum noon ma en nganndu ɗum e geɗe garooje ɗee :
• Laaɓal ɓernde
• Laaɓal balndu
• Laaɓal comci
• Laaɓal nokku juuleteeɗo
Fulfulde heɓii lowre diina e pinal

Fulɓe gine hino wi’a: “Si gooto kala okkii ko mari, haray nguddo alaa”, hannde hannde, ɗemngal pulaar-fulfulde hino hanndi e walliteede e bannge ɗen fow fii no ɓamtal wonira ko sutani-ɗen yeeso, mo ƴeeii non ka saare internet o taway ɗemngal men ngal hino jogii lowe kumpite ɗuuɗuɗe, ɗe hino darii fii ɓamtal pulaagu, ɓen no weltanaa hiɓe du’anaa muraadu moƴƴuru.
Diine : Kisal e nder jebbilaare

Kisal ko fuɗɗoode e nder puɗɗooje geɗe Lislaam, ko huunde anndaande, Lislaam luggiɗiniima heen haa ɗum ɗum woni fooɓre e nder ɓerɗe juulɓe. Firti ko ɗum fuɗɗii e nder ɓerɗe juulɓe haa wonti fooɓre feccere e nder ngonka mum en, wonti fiɓnde e nder piɓle mum en. Wulaango Lislaam ƴellitiima gila annoore mum ƴellitii, woni tan ko e noddude kisal. Caggal ɗuum lislaam lelni diidol laaɓtungol haa waawi darnude neɗɗaagu e dow mum.
Yeewtere diine lislaam : qabdu wal irsaal

Ndeeɗoo tiitooonde firti ko fawondirde juuɗe mum ɗiɗi so ina juula, walla weeltinde ɗe. Laaɓtitinde geɗel heen fof no ardi.
Ko qabdu idii irsaal. Waɗi noon ko nelaaɗo (mo jam woni e mum oo –MJM), gila nelaa, yamiraa juulde, o meeɗaani juulde kanko e musiɗɓe makko, ɓe mbeeltini juuɗe maɓɓe.
Won wiyɓe kanko nelaaɗo omo juula omo fawondira juuɗe makko hakkunde wuddu e becce walla ɓernde, omo juula kadi o weeltina juuɗe.
Waadere tuundi …

Kadi ! Juulɓe laawiima goɗngol. Caggal nde diine maɓɓe seyfitaa goɗngol. Ina jeyaa e wifooɓe jayngol ngol, kerecee en seɓɓitiiɓe ko wayi no oon jaasɗo biyeteeɗo Terry Jones, jeyaaɗo to Florid, to Amerik, oon duppunooɗo Ɓuraana yimɓe fof ina ndaara.
Haa hannde ko yiɗde sekonoraade juulɓe walla ko jaasre maɓɓe tan tolnii ɗoon ?
- 1
- 2
- 3
- 4
- Jokku ›
- Sakkitiingo »



