Paawngal tuƴƴam ngal wiris Ebola

0
2370

Hol ko woni paawngal tuƴƴam ngal mboros (wirus) Ebola ?

Ko ñawu wiriseejo (mo wiris addata). Ngu inniraa ko weendu wonndu sara Yambuku, to Konngo. Ko ɗoon fof o fuɗɗii waɗde bone e yiyteede e hitaande 1976. Gila ndeen, sahaa e sahaa fof, won ɗo o wulletee, haa teeŋti noon e nder leyɗe Afrik. Nde ngu feeñi fof, ngu warat yimɓe haa heewa.

Hol ko woni paawngal tuƴƴam ngal mboros (wirus) Ebola ?

Ko ñawu wiriseejo (mo wiris addata). Ngu inniraa ko weendu wonndu sara Yambuku, to Konngo. Ko ɗoon fof o fuɗɗii waɗde bone e yiyteede e hitaande 1976. Gila ndeen, sahaa e sahaa fof, won ɗo o wulletee, haa teeŋti noon e nder leyɗe Afrik. Nde ngu feeñi fof, ngu warat yimɓe haa heewa.

E wiyde Doktoor Tordo, ganndo ko faati e wirisaaji, gardo laboratuwaar to Duɗal Pasteur to Pari, ñawu nguu warii 1 500 neɗɗo e nder duuɓi 35.

Hol maale ñawu nguu ?

Maale ñawu nguu ko paawngal jaawngal gondungal e tampere ɓurtunde, muus kette, muus hoore e goddol. Caggal ɗuum ndogu reedu rewa heen, kam e tuure, ɓalndu futta paali, tuƴƴam nder ɓalndu e boowal ndewa heen.

Hol no wiris oo gollortoo ?

Yontere caggal nde maale peeñirɗe ɗee teskaa, wiris oo naata e ƴiiƴam e kette ɓalndu. Ƴiiƴam fuɗɗoo waɗde galucce cukkooje ɗaɗi ƴiiƴam, kaɗa ɗam nawde henndu oksiseen (O2) nder terɗe neɗɗo ñawɗo ɗum oo. Ko ɗuum addata tuƴƴam, e caɗeele foofaandu e dartagol ɓernde.

Ngam haɓde e mboros oo, alaa e sago paamen tawo no o raaɓrata haa mbaawen ƴettude kuule jahdooje heen. Mboros oo heɓrotoo ko memgol walla ñaamgol teewu jawdi ndaaɓaandi (baaɗi e bilwile). Neɗɗo celluɗo ina waawi raaɓeede so jotondirii e cebam ummiɗam e ñawɗo, guurɗo walla maayɗo. Ɗaam cebam woni ƴiiƴam walla kañtudi, walla kaakte maa tuutaaɗe ekn… Faddaade ñawu nguu ndeke, ko reentaade jotondirde e jawdi walla yimɓe wonduɓe e ñawu nguu.

Peeje deentorɗe garooje ɗee ina mbaawi wallude faddaade mboros oo, haɗa ɗum saraade :

1. Reentaade ɗanle e nokkuuji ɗo ñawu nguu woni ɗoo. Hade neɗɗo ɗannaade, ina moƴƴi humpitoo ngonka ñawu nguu to leydi ɗo yiɗi ɗannanaade ɗoo.

2. Teddinde sooɗoraade saabunnde. No yoga e ñawbuuli daaɓooji nii, feere faddorde ɓurnde ɓadaade ko teddinde sooɗoraade juuɗe mum saabunnde e huutoraade geɗe barooje mborosaaji ko wayi no alkol (ko famɗi fof 60%).

3. Reentaade ñaamde teewu kullon ladde. E nder e won leyɗe keedaaɗe, teewu kullon ladde (hay teewu baaɗi e bilwile) ina yeeyee e nder jehreeji nokkuuji ɗii. Won e kon ɗoo kullon ko paabi mborosaaji. Ñaamooɓe teewu koon kullon, ina hasii ndaaɓee ñawu nguu.

4. Reentaade jotondirde e yimɓe wonduɓe e ñawu nguu. Safrooɓe ɓee fof ɓuri hulaneede, sibu ko kamɓe fof idotoo jotondirde e ñawɓe ɓee. Aɓe poti reentaade no feewi, ɓe ndeentoo memde e cebam ummotooɗam e ñawɓe ɓee (ƴiiƴam, kañtule, tuute ekn…).
Ñawɓe wonduɓe e Ebola, ɓuri waawde raaɓde fof ko ɗo wattan ɗoo. Safrooɓe ɓee ina poti ɓoornaade comci paddantooɗi ɗum en mboros oo (gaŋuuji, ɓe cuumoo, ɓe kaaloo, ɓe ɓoornoo bulusaaji, ɓe cudda gite maɓɓe). Aɓe poti joñde ñawɓe ɓee, ɓe mbaasa ɓallinde ɓe ñawɓe heddiiɓe ɓee (ɓe ngondaani e Ebola ɓee). Aɓe poti sammitde no moƴƴi kaɓirɗe maɓɓe, ɓe mbaasa huutoraade meselle e pinnguuji ɗii ko ɓuri laawol gootol.

5. Reentaade memde maayɓe, ɓe Ebola wari, sibu aɓe ndaaɓa no feewi. Ɓuftugol maayɗo oo ina sarkita, saaka mboros oo. Ko haralleeɓe hebliraaɓe ɗuum poti toppitaade peewnugol e birnugol maayɓe Ebola.

Ebola ina joganaa feso ? Neɗɗo ina waawi safraade e sellude e ñawu nguu?

Haa e ñalngu ngon-ɗen hannde nguu, alaa feso maa safaara woodi wonande Ebola. E fawaade e tookegol mboros Ebola oo (omo jogii eddaaji keewɗi), omo waawi warde fotde 50 haa 90 neɗɗo e nder teemedere mo o heɓtii. Won heen ndaɗirta e ñawu nguu tan ko kaawis, kono e ngu ɗacca e maɓɓe si’uuji ɗaɗi tino e heeñere walla gite, bonɗi no feewi.

Doktoor Ahluseyni Sal, karallo biɗtoowo ko faati e wirisaaji, Kanadaa
Fulo : Bookara Aamadu Bah