Ebolaa: baɗboniijo oo wiyetee ko WILWILNDE

0
2359

Ko Ebolaa urmbitii hikka to leydi Gine koo, heewɓe mbiynoo wonde wirus oo ummorii ko Afrik hakkundeejo, ɗo ñawu nguu ɓurnoo anndeede. Ko goonga, wirus baɗɗo bone hikka to Gine oo, ina nanndi e mo « Zaire » oo no feewi (fotde 97%). Kono 3% ɗi wirisaaji ɗiɗi ɗii ceerti ɗii, wonande annduɓe, ina njona e wiyde wirisaaji ɗiɗi ɗii ina njiidi, kono ɗi ngonaa gooti.

Ndeke, Gine ina joginoo wirus mum Ebolaa ko ɓooyi, mo ummoraaki ɗum hay nokku gooto goɗɗo.

E nder ɗuum, annduɓe ɓee (haala Sylvain Baize, karallo ko faati e wirus Ebola) ina miijii wonde wirus Ebolaa mo Gine oo sabbinta ko e bilwile. Ko ɗum waɗi jeeyngal mawngal ina foti waɗeede e nder yimɓe wuurɓe e nder walla e saraaji dunli, mbele ina ndeentoo jotondirde e won koon kullon, haa arti noon e bilwile. E wiyde makko kanko Sylvain Baize, ngoo wiɗto heso ina foti jeertinde laamuuji diiwaan Afrik hirnaange ɗii, mbele aɗi ƴetta peeje ngam humpitde yimɓe ɓee, haa arti noon e reentaade bilwile walla ñaamde kullon kon bilwile ŋatata.

Ndutto-ɗen e winndannde njaltinno-ɗen e lewru sulyee-ut 2012 : Wilwilnde, ko hoɗorde mborosaaji

Won annduɓe kolliti ko ɓooyaani koo, wonde bilwile ina njeyaa e geɗe baawɗe boomɗe winndere ndee. Waɗi noon, ko ñabbuuli keewɗi ina cabbini e kon kullon, ñabbuuli yimɓe e jawdi fof noon. Ina jeyaa heen came, kulikenke, ñabbuuli poofirgol, e goɗɗi, bayɗi no Ebolaa walla sayo … Ko bilwile ndaaɓi denndaangal kullon keddikon kon. Wiɗtooɓe ɓee tawii ko ina tolnoo e 60 mboros keso ina cabbini e majje. Ko ɗum tagi, hay ñabbuuli yimɓe cikkatnoo ngontaa heɓ yimɓe, bilwile maa ngartir ɗum en, yeru came. Tee wilwilnde alaa fof ɗo tawetaake e winndere hee, alaa fof kadi ɗo heddata. Denndaangal leƴƴi mborosaaji tawaama e majje, heen sahaaji tawa ko e nokkuuji ɗo hay gooto sikkaano.

Renndi ɗum ko Bookara Aamadu Bah