Hol fof ko jaŋde nafata ?

0
2421
Sans titre-1.jpg

“Hol no mbaawirten faamninirde sukaaɓe men wonde ko jaŋde woni coktirgal ɓamtaare ɗoon ɗo annduɓe ngoni waasɓe, warkoyeeɓe ngoni alɗuɓe ?” (konngol Robert Mughabe)

“Hol no mbaawirten faamninirde sukaaɓe men wonde ko jaŋde woni coktirgal ɓamtaare ɗoon ɗo annduɓe ngoni waasɓe, warkoyeeɓe ngoni alɗuɓe ?” (konngol Robert Mughabe)

Hikka, to leydi Farayse, e nder almudɓe 100 waɗnooɓe bakkaa fof, heen 90 keɓii, woni 90% keɓii. Ɗoo e Muritani, e hitaande 2015, e nder 100 waɗnooɓe bakkaa fof, heen 85 keɓaani, ɗum noon ko 15% keɓnoo … Wonande won ɗiin fannuuji nii, dañooɓe  ɓee ɓurataa 6%. Ɗumɗoo ina weeyondiri ! E nder leyɗe winndere ndee kala, so huunde wayii nii bonde, ko duko mawngo jibinta. E nder leydi men, ko ɗum huunde woowtaande, ɗum dillantaa, dillinaani hay gooto, muusaani hay gooto, sibu, ko famɗi fof, ko ina wona duuɓi 20, ko ɗuum woni njeñtudi Bakkaa ndii. So ardiiɓe jaŋde walla leydi ndii naamnaama no jaŋde wayi e leydi hee, ɓe kersataa jaabaade wonde “fof ina yahra no fotnoo yahrude”, “fof ina moƴƴi, hay huunde ŋakkaani”… Eɗen njenanaa hikka kadi wayata tan ko no wayatnoo nii, sibu won ko woƴi ardiiɓe Muritani ko wonaa ganndal.

Ɗum noon, no mbiyru-ɗen dow nii, e hitaande 2015 ko 41 986 almuudo mbaɗnoo bakkaa e Muritani. Ko 7% (3 134) fat ɓenni e daawal gadanal. Nde daawal ɗiɗmal yanti heen 3 302 woɗɓe njanti heen. Fof woni 6 436 “baseliyee” e hitaande 2015, woni 15% keɓɗo e 85% luppuɗo. Ɗum ɗoon haawnaaki e leydi men, ɗo ganndal natti jogaade faayiida ko ina jooni duuɓi dutal. Sibu, no mawɗo leydi Simmbaabuwee wiyri e lewru feebariyee 1998 nii : “Hol no mbaawirten faamninirde sukaaɓe men wonde ko jaŋde woni coktirgal ɓamtaare ɗoon ɗo annduɓe ngoni waasɓe, warkoyeeɓe ngoni alɗuɓe ?”
limooje ƴoogaaɗe e Cridem.org

Rewɓe kooniima e bakkaa hiisa

Hikka, e bakkaa matematik, ko sukaaɓe rewɓe ɗiɗo ngardii. Mi anndaa so tawii ko ngol woni go’o, miɗo anndi kam ɗum heewaani waɗde. Ko ɗum maale moƴƴe wonande renndo ngoo, sibu ñalnde kala darnde rewɓe ina ɓeydoo teeŋtude.

Ko nawi konu e peewnugol kaayitaaji kawgel ?

Miɗo yenanaa noon ko ngol woni go’o ko muulirde konu (larme) ina halfinee muulngo denndaangal kaayitaaji baɗirteeɗi kawgelaaji (naatgol kolees, berwe, bakkaa…), so en tuugiima e kabaaru jaaynde Le Calame. Ɗum ɗoon noon ko teemedde miliyoŋaaji ugiyya. Huunde haawniinde sibu muulirde ngenndi e muulirɗe keeriiɗe ina keewi e leydi hee, hay ministeer jaŋde ina jogii muulirde mum, hono muulirde IPN (Duɗal Karallaagal Jaŋde Ngenndiwal) ! Ɗum addani Le Calame wiyde wonde « Ɗum ko seede wonde ngardiigu kaalis e leydi ndii ina niɓɓiɗi, tee ko ɗum huunde nde hay gooto meeɗaa yiyde, nde alaa ɗo yiyetee e winndere ndee, ɗo konu, mudiingu e politik, mudii kadi e njulaagu, gila e ruso kaŋŋeeji haa e muulngo kaayitaaji. Muritaninaaɓe najii, konu hippiima, happiima fof. »

Muttaar