Georges Floyd : Amerik dillinii winndere

0
2034
Georges Floyd : Black live Matter - je n'arrive pas à respirer
Georges Floyd : Black live Matter - je n'arrive pas à respirer

Ñalnde 25 mee 2020,  polisee ameriknaajo diccii he daande Ɓaleejo ameriknaajo biyateeɗo George Perry Floyd, ine fettoo haa ɓuuɓi. Sinno ko ndeen, ko adii jamaanu karalle kese ɗee, hono telefonaaji men kesi ɗii, ko fenaande jogornoo wirnude goonga, hay gooto anndataano ko o baraaɗo warngo bonngo, no yoga e ɓaleeɓe maayooɓe e juuɗe polis toon, maayii pertii en, walla ɓaleeɓe woɗɓe maayrooɓe noon e juuɗe polis walla sanndarmori walla koninkooɓe to Farayse walla he nokkuuji goɗɗi he winndere ndee. Ndeke ɗoon ɗo o diccii e guurwuurol daande makko, suka debbo filmii no geɗe ɗee kala njahri nii, yolli ɗum he enternet. Nanngaama junngo e faandu, wulotaako ! Kala jiynooɗo ɗuum, ɗo gonngol waawnoo suuɗaade he ɓalndu mum fof, hay sinno ko he teppere joomum, yaltii, Alla he warngo ngoo bonde, sibu mum yurminaade. Laaɓii yimɓe fof, alaa ko o wardaa so wonaa ko o ɓaleejo, no yoga e ɓaleeɓe mbardetee, sabu tan añam-nguraagu. Ɗum rontini ko seppooji he nder gure mawɗe Amerik ɗee, haa to gure mawɗe Orop, e ko ɓuri teeŋtude. Hay jagge ngenndiije dentuɗe naatii heen, ngaybini añam-nguraagu feewde he Ɓaleejo to Amerik.            

… Ɗuum hawrii, walla urmbitii warngo Aadama Tarawore to Farayse, hawrii kadi he warngo Abbaas Jallo ɗoo he Muritani, ɓee fof, ko fotnooɓe reende ɗum en e faabaade ɗum en, njooɓii pittaali mum en. Waɗde, he ndee tonngoode 191 Fooyre Ɓamtaare, min njangtaniima on no ɗum yahri, min ngartii e dartol añam-nguraagu (rasisma) he winndere ndee, min ngartanii on kadi he hafeere Abbaas Jallo ɗoo he Muritani.

Ko kewi minneapolis ñalnde 25 mee (duujal)  2020 ?

Ñalngu 25 mee (duujal) ko warngo Ɓaleejo Ameriknaajo biyateeɗo George Perry Floyd, ɗeɗɗaaɗo fettii haa deeƴi, ñaddiraaɗo hofuru « poliseejo » mo ɗeŋƴaaki hay seeɗa. Ɗum joli ko to Minneapomis, nder dowla Minnesota.

No oo bone fof ardi ?

George P. Floyd naatnoo ko he yeeyirde, o soodi “sigeret”. Nde o yoɓi, ɓe mbiyi kaayitol 20 dollar ngol o yoɓiri ngol wonaa moƴƴol. Keedɗo he booñ oo noddi “polis” he telefoŋ. “Poliseeɓe” nayo ngari, ɓe njaggi George P. Floyd, ɓe kaɓɓi juuɗe mum caggal, ɓe kippi ɗum he leydi. Derek Chauvin, gooto he « poliseeɓe » ɓee, dicci hofuru mum he daande makko, ina ñoƴƴa no ñaddotooɗo kirseteeba nih. Hojomaaji 8 e leƴƴanɗe 46, seeɗa ŋakki hojomaaji 9. Ɗum fof George P. Floyd ina otta, ina ñaagoo yo o woppu ɗum, omo wiya “I can’t breathe” (mi nattii waawde foofde). Wirtinooɓe ɗoon ƴefti fof nder telefoŋaaji mum en. Wonii heen nih wiyɓe “poliseeɓe ɓe, mo ɓe ñoƴƴi oo woni ko he maayde. Kono ɗum woƴaani ɓe. Ko nih George P. Floyd seerdi he wonki. Nde o natti dillude, ɓe noddi safrirde. Nde oto safirirde ari ƴetti mo, tawi ko o seerii he wonki.

Ko ƴettanoo he telefoŋaaji waɗaa he Internet, sarii he aduna hee fof. Alaa ɗo heddi. Ko caggal ɗuum doktoreeɓe “opirooɓe” maayɓe ceedtii ko o “ɗeɗɗaano haa o ɓuuɓi”. Ndeke ko ɗum war-hoore.

Poliseeɓe nayo ɓee ndiiwaa. Derek Chauvin nanngaa, weddaa he dummbirdu, wattan fof hay tato heddiiɓe ɓee ne nanngaa. No warngo George P. Floyd yahri nii, metti yimɓe gure Minneapolis e Saint-Paul. Ɓe njalti he mbeddaaji aɓe ceppa. Nde ɓooynoo seppooji ɗii kawridini Amerik fof. Ɗoon he balɗe tati tawi aduna fof hawrii seppooji, haa arti he Orop, gila Engele haa heɓi Hollannda e Farayse e Beljik e Almaañ, ekn.

Golle « poliseeji » minneapolis

Oo Derek Chauvin ñaddirɗo Big Floyd hofuru mum, wonii barhooro laabi tati he kitaale 2006 e 2008 e 2011. Laawol heen fof, o huutorii ko fetel makko « wolweer ». Laabi sappo e jeetati (18) yimɓe ina kalmoo mo, kono ko laabi ɗiɗi tan o fawaa kuugal : o winndaa ɓataake reentineede. Nde warngo George P. Floyd tintaa ndee, debbo makko (kanko Derek Chauvin) ina wiyee Kellie Chauvin, duwanii galle George P. Floyd, o ñaagii Derek daande makko, yo o seer mo.

Derek Chauvin wondunoo ko he « poliseeɓe » tato woɗɓe, Tou Thao (iwdi Siin), e Thomas Lane (baaba mum ummii ko Irlanda) ; nayaɓo oo ko J. Alexander Kueng (oo ne taani mum feri ko Japoŋ). Ɓee tato ferɓe fof, ina ceedtanaa ñanngeende, yaawde junngo e añamleñaagu. Ɓe ɓooyii waɗde boneeli hay warde yimɓe, gila he 2014.

Hojom e hojom batte warngo George p. Floyd

Oo jamma 25 mee (mee) 2020, hedde seeɗa ko adii waktuuji 20 jeetati jamma, ko ndeen George P. Floyd naati bitik biyeteeɗo Cup Foods gonɗo he leegal Powderhorn Park, nder wuro Minneapolis (dowla Minnesota). O soodatnoo ko “sigeret”. O yoɓi o yalti o faati to o woppunoo oto makko, musiɗɓe makko ina padi mo. Yeeyooɓe he bitik ɓee ngabbii mo haa to oto makko mbiyi yo artir “sigeretaaji” ɗii ngati Dollar o yoɓiri oo moƴƴaani.

O salii ruttude « sigeretaaji » ɗii ngati o faamiri ɗum ko takkude mo ko o waɗaani. Wonaani hay hojomaaji nay tawi yimɓe bitik oo noddii poliseeɓe. Tesko-ɗen noon noddude polis ina weeɓi toon, ɓe noddirtee ko “nine-one-one” (911). Nde ɓe noddi polis ndee ɓe mbiyi ko o manndilɗo kadi o wiyi omo yana he maɓɓe. Polisaajo mo ɓe keɓi he ɓoggol telefoŋ woni he naamnaade ɓe geɗe baaɗe no : “Holi leñol makko ?” ; « Ko o Ɓaleejo maa Boɗeejo, Ennjeeejo maa Españeejo, maa ko Asiyanke ?”. Ɗee naamne kollitii añamleñamaagal, ko poliseejo oo woni he leƴƴi.

Adii yettaade ko poliseeɓe J. Alexander Kueng ina wondi he Thomas Lane. Ɓe tawi George P. Floyd ina jooɗii nder oto mum. Thomas Lane yaltini njogitaari mum, o wulli, o wiyi yo o yaltu. Ɗoon e ɗoon kanko e Kueng ɓe njaltini George, ɓe kaɓɓiri juuɗe mum caggal. George haɓtaaki, ko ɓe mbiyi fof ko ɗuum o waɗi. Ɓe nawi mo haa sara oto maɓɓe, ɓe liɓi mo he leydi, ɓe kippi mo, hawri he poliseeɓe ɗiɗo woɗɓe ngarii : Derek Chauvin e Tou Thao. Derek Chauvin hippi mo he dow « gudoroŋ », dicci hofuru mum he geenol makko, Thomas Lane jooɗii he dow koyɗe makko, Kueng diccii he dow keeci makko. O nattii waawde dillude. Tou Thao darii sera hoore makko ina fadi. “Wideyooji » njiy-ɗen ɗii ko ndeen puɗɗii. George P. Floyd woni he ottude, omo wiya : « Mi waawaa foofde » (I can’t breathe), « Tiiɗno-ɗee ». Ko ndeen Thomas Lane woni he riiwde yeeɓatnooɓe “filmooɓe”, yo ɓe ngoɗɗito. George P. Floyd fuɗɗii tuƴƴude, hay hunoko makko waɗti yaltinde ƴiiƴam. Poliseeɓe ɓee noddi yo oto safirirde ar. Ko ɗoon kadi wideyooji ɗii puɗɗitii. Haa jooni dey Chauvin inan diccii he daande makko ina ñoƴƴa. He nder hojomaaji joy, George P. Floyd wulltiima laabi sappo e jeegom (16) ina wiya nattii waawde foofde, kono ɓe toppitaaki ɗuum. Hay yeeɓatnooɓe mbaɗti wiyde yo ɓe ngoppu mo hade maɓɓe warde mo. Kono ɗum woƴaani ɓe.

Nder hojomaaji seeɗa tawi George P. Floyd natti dillude, natti haalde, kono Derek ina jokki ñaddoraade mo hofuru mum. Tou Thao ina hulɓinira yeeɓatnooɓe e yiɗnooɓe faabaade mo wolweer mum. Ko ndeen oto safirde ari, doktereeɓe memi jokkere sammeere junngo makko, kono alaa ko ɓe teskii. O dillataa. Ɓe paari mo safirirde Hennepin County Medical Center, ɗoon seedtaa George P. Floyd ko hawruɗo he lajal.

Holi ko poliseeɓe mbiyi…

He wiyde Poliseeɓe ɓee nde njaŋtotoo no njiyri dillere ndee, ɓe mbiyi ɓe noddiraa ko yo ɓe ngar sabu neɗɗo manndilɗo. Ɓe ngari ɓe ndukdi he George P. Floyd tawi ina salii yaltude he oto mum, o jattananii ɓe…, o salii naatde nder oto poliseeɓe ngati « o suusaa ko uddii ». Ɓe mbiyi kadi ko kanko welaa lelaade he leydi hade makko jolneede he oto poliseeɓe. Nde oto safirirde ari ndee, tawi omo wuuri. O foti sankaade ko tawi o yettiima safirirde, ndeke wonaa kamɓe mbari mo.

“Wideyooji” caraaɗi ɗii kollitii poliseeɓe ɓee ko fenooɓe ngati George P. Floyd jattinaaki hay seeɗa, ko kamɓe liɓi mo he leydi, ɓe njooɗii he dow makko.

“Wideyooji” jaambureeɓe ko seedeeji

“Wideyooji” ƴettanooɗi fof kollitii George P. Floyd dartaaki, salaaki ko poliseeɓe ɓee mbiyi koo. Gila he wirtiiɓe tan ina njaha, haa he dariiɓe ina pilma, ceedtiima ɗuum. Woodii baɗɗo « Facebook Live » nde Derek Chauvin fawi hofuru mum he daande George P. Floyd ndee. Ina yalti heen ɗo George wiyata “Tiiɗno-ɗee”, walla “Mi nattii foofde”. Gooto he yeeɓatnooɓe woni he wiyde “Noppee mo hankadi, on poolii mo, o waawataa foofde”. Goɗɗo heɓɓitii wiyi “won musiɗɗo am gooto maayiri nih”. Ɗoon Floyd jaabii “mbeɗeni ndaara maayrude hono noon…”, gooto he poliseeɓe ɓee naamndii mo « Holi ko njiɗ-ɗaa ? » ; Floyd jaabii mo wiyi « Mi nattii waawde foofde…tiiɗno-ɗee ittee nduu hofuru ñoƴƴiindu he daande am, mi nattii waawde foofde ». O ɓamti daande dow « Haa neenooy am !; reedu am ina muusa, daane am ina muusa, fof ina muusa, ndokkee kam ndiyam… ». Ɗum fof poliseeɓe ɓee njaabaaki mo. O jokki o wiyi “Hoto mbaree kam”.

Gooto he darinooɓe ɓe wiyi “O tuƴƴii dey!”; goɗɗo hucciti he Derek Chauvin wiyi “ Ittu hofuru maa ñoƴƴataa he daande makko ndu, o jattinaaki, ngon-ɗon dey ko he dartinde foofaandu makko, “meerde” mon…”.

Poliseejo Tou Thao wiyi « ɓayri omo haala firti ko alaa ko o wondi » ; woodi jaabiiɗo mo wiyi « won ko o wondi kay ». George P. Floyd nattii dillude, nattii haalde. Ko ɗoo “Facebook Live” o haaɗi, nde oto safirirde ƴetti mo nde.

Nebbiso warngo Floyd

Poliseeɓe nayo ɓee,ndiwaa añlnde 26 Duujal 2020. Nebbisotooɓe puɗɗii golle mum en. Derek Chauvin nanngaa ñalnde 29 werlaa he dummbirdu. Fawaa he makko ko « saabaade warngo ngo aldaa he belaaɗe ». Kono awokaaji Floyd en njiɗi ko yo o fawe “warngo wondungo he yiɗde warde”. Ko ɗuum ɓurata teddude.

Losko ɓalndu George Floyd

Nde doktereeɓe losko-ɓalndu maayɗo nebbisii laabi ɗiɗi, ɓe tonngi ko wari George P. Floyd ko « ɗeɗɗere juutnde » fawaande he makko. Ɗuum addani poliseeɓe nanngireede “warɓe hoore wondunde he belaaɗe”. Ɗum siftini warngo Eric Warner hono no George P. Floyd wardaa nii. Eric waranoo ko he 2014. Ko ndeen konngol “ Black Lives Matter ” (« Nguurndam Ɓaleeɓe ina teskini »).

… to bannge dawrugol

Yimɓe dawrugol to USA fof ndillii, mettini heen, cunii heen. Barak Obama duwanii galle George P. Floyd en. Hay Donald Trump ɗo adan ɗoo hollitii sunu mum. Meer Minneapolis ina wiyee Jacob Frey haalii wiyi « wonde ɓaleejo nder USA fotaani wontude ñaawaaɗo warngo » gila ñalnde jibinaa. Awokaa Floyd en Benjamin Crump wiyi sinno tan wonaano wideyooji baɗaaɗi ɗii, poliseeɓe ɓee ngulat, kaala goɗɗum ngarta njooɗoo heen, wonta jam. Nde ɓooynoo noon kaaɗi e añamleñamaagu Donald Trump ngarti. Haa ɗuum addani Twitter saltaade yaajnude binndanɗe makko ngati ɓe mbiyi ɗe cemmbinta ko ngañgu. O yahdaa haa o wiyi « so seppooji ɗi ndartaaki maa o yamir yo soldeteeɓe pellu ». O bayyini ngool konngol he wiyde « When the looting starts, the shooting starts ». Ko gardiiɗo poliseeɓe wuro Miami adinoo ɗum huutoraade he kitaale 1960.

Seppooji kuɓtidinii

Ñalnde George P. Floyd waraa haa weeti, seppooji puɗɗii. Wuro Minneapolis fof, Ɓaleeɓe e Woɗeeɓe kawri ɗo o waranoo ɗoo. Ɓe ngoni he naamnaade “ ñaawoore goonga ”, yo “ poliseeɓe ndartin ko mbara Ɓaleeɓe koo ”. Konngol George P. Floyd “ mi waawaa foofde ” wontii ceppirgal yimɓe fof. Oon jamma 26, pelɓondiral he poliseeɓe fuɗɗii. Janngo mum ko noon, cumuuji puɗɗii, bitikaaji ndajjitaa. Jamma 27 fayi 28 woodi mo poliseeɓe pelli haa maayi.. Los Angeles naati he seppooji, rewi ɗoon haa yettii New-York. Joɗnde CNN to Atlanta to dowla Georgia duppaa. Meer Atlanta ko debbo Ɓaleejo.

Seppooji njahii haa White House

Jamma 31 mee haa 01suweŋ (korse), seppooji payi « White House » (Galle Daneejo), ko ɗoon Horeejo USA woni. Nde poliseeɓe njani he seppooɓe, ɓe nduppi ɗoon galleeji e “bitikaaji”, ina heen jumaa Katolik en mawɗo ina wiyee Saint-John. Otooji keewɗi nduppaa. Galle mawɗo ina sara White House ina wiyee Lafayette Square, duppaa, geɗe mum keewɗe nawaa, hay leɗɗe darinooɓe mbaɗtaa docotte. Ko ndeen Donald Trump dognaa naatnaa nder ngaska (”bunker”) ngasaaka les galle White House. Dillere dawrugol ina wiyee ANTIFA ardii hare ndee. Ko ndeen Donald Trump winndi he Twitter ko kaɓoowo he ANTIFA ngati e wiyde makko, ko ɓe seɓɓitiiɓe. Gure mawɗe USA mbaɗti haɗde yaltude jamma. Ko ndeen kadi seppooji puɗɗii nder leyɗeele goɗɗe. Hankadi USA e winndere fof hawrii, haa jooni ko heen wonaa tawo.

Nguurndam George Perry Floyd

George Perry Floyd, yahratnoo ko duuɓi 46 tan ngati o jibinaa ko he hitaande 1974 to wuro Fayetteville nder dowla North Carolina. O mawni ko he leegal Third Ward to wuro Houston nder dowla Texas ngati ɗoon jibnaaɓe makko koɗtoynoo. O janngi ko duɗal biyeteengal Yates, o jeytoraa he “kippu Yates” waawnooɓe “bal saakit” (basketball) e “fuku koyɗe” (football). Hakkunde 1993 e 1995 o waɗi jaŋde hakkundeere to “koleysa” South Florida State. Nde wonnoo omo seedtanaa karallaagal fuku, ko ɗoon o hettanaa waccoore « Gentle Giant » woni “Deeƴɗo Cemmbolinɗo”.

Nde o arti Houston he maayirɗe 1990, o sosi diɗɗal naalankooɓe hip-hop, o waccoraa « Big Floyd ». Ko o karallo gaaci he njimiri, haa arti noon he fannu “rap”. Kono nde wonnoo ko he baasal mawngal sukaaɓe Ɓaleeɓe ngoni, yahdiiɓe makko njani he « bitikaaji », o nanngaa heen o naatnaa dummbirdu he hitaande 2009. O waɗi heen ko duuɓi joy. Nde o yalti, o yalti Texas fes, o hoɗoyi Minneapolis. O waɗti gollaade haa nde Covid-19 naati Amerik, o seekaa he golle makko. O yanti he doggol was-gollooɓe sabi ñawu nguu. Omo ɗacci sukaaɓe ɗiɗo rewɓe, mawɗo oo yahrata tan ko duuɓi 6, o wondi ko he taaniiko (yumma mum George) to Houston.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.