Kayhayɗi : Toɓo heewngo doole

0
1143
Toɓo heewngo nsiyam to Kayhayɗi
Toɓo heewngo nsiyam to Kayhayɗi

Ñalnde jofnde alkamiisa 18 juko (ut) 2022, toɓooli keewɗi doole njuppii he wuro Kayhayɗi. ƴiiwoonde adiinde ndee fuɗɗii ko hedde waktu ɗiɗaɓo jamma, waali wisde haa hedde jammaaji gadani, caggal ɗum ƴiiwoole ɗiɗi goɗɗe pawtii heen. Hay sinno digaali hol ɓe kaɗi ɗaanaade, yoga e yimɓe ko ndiyam haa nder kuɓeeje addani ɗum daraade haa subaka. Ƴiiwoonde woɗnde udditi weetndooga, ndeen ne yuppi haa waktu 10ɓo waɗii kuɓeeje janɗe haa teeŋti e kuɓeeje ɓakke. E teskaade e yoga e yimɓe, hono ɗeeɗoo ƴiiwoole e heewde ndiyam wayrii yiyeede. Hakkunde gure (woni leegal Madiina) wayrii ilde. Mawɗo gooto wiyi ko e hitaande 1971 ko ndeen boowal hakkunde gure wayri waɗeede laana, e oon sahaa eɗen nganndi ko ndeen sooño fuɗɗii e diiwaan Sahel, saabii gustagol toɓooji.

Hol sabaabu ɗamɗoo ilam ?

Ko ardii fof ko keewgol ndiyam ngummiɗam dow, toɓooli ɗii ina keewi doole sanne : 205 mm, refti heen ko gaabi peewnanooɗi ngam yaltinde diƴƴe (kanaluuji), ɗiin gabi yoga e mum en ngubbiima sabaabu nde koɗki. Geɗel tataɓel ngel  ɗiiɗoo nokkuuji ko nokkuuji ilatnooɗi . Yeru  hakkunde gure e sahaa ɓooyɗo anndiranoo, so ndunngu arii, laaɗe ina njaha heen.

Alkamiisa subaka, wuro ngoo ina jiiɓinoo no feewi, ardiiɓe laamu e meer mbaawii yillaade nokkuuji ɗii ngam ƴeewde to bonannde ndee tolnii, caggal ɗum ko otooji konuyaŋkooɓe mbaaawi jolnude yimɓe boniraaɓe ɓee ngam hoɗnoyde ɗumen e ekkolaaji. Ko ɗiiɗoo nokkuuji ndañi caɗeele : Madiina, Beelel Hawo, Wanndaama, kebbe e Niiti. Aset 20 juko, hono Hooreejo leydi Muhammed Seek Gaswaani waɗii njillu bettungu he Kayhayɗi. O waawii yettaade leeɗe naatɗe  ɗee, o waawii heɗaade yoga ngam famminde mo caɗeele ɗe ɓe nguuri ɗee balɗe. O hollitii laamu maa daro ngam addude ballal feewde e yimɓe ɓe caɗeele ɗee keɓtii. Ko jiidaa e nokkuuji jooliiɗi ɗii, kuɓeeje ɓakke keewɗe njanii. Kuɓeeje keewɗe maa ɓooy daraade e ndiyam, sikke alaa artude heen hoolnaaki, ɗoon ɗo ndunngu gasaani, asamaan oo ina laawii. Haakem Kayahayɗi wonndude e mawɗo alkateeɓe yilliima hanki nokkuuji ɗo egginaaɓe ɓee ngoni ɗoo, o hollitii maa wood ko ɓe keɓi e ñalawma alet oo, kono haa subaka altine alaa ko ɓe keɓi ummoraade e laamu. Won e boniraaɓe mbaɗii seedantaagal e ko kewi ko :

Dege Sammba Sih « mbiyetee-mi ko Dege Sammba Sih. Ardee amen ko gila iineer jamma ina fuɗɗii ɗoon nde toɓi ko juuti, tawi galleeji amen fof keewii ndiyam, nguura amen, bakane amen tawi leppii, ƴiiwoonde tataɓere ndee, ndeen tan cuuɗi amen ɗii fof naati, ɓeeɗoo ko hoɗdiiɓe amen, no min mbayi nii ko noon ɓe mbayi, gila min ngari hay gooto min njiyaani, hay mawɗo leydi hannde yettaaki min, ɓeeɗoo  kuɓeeje mumen fof kelii, ɗoo jooni min ngalaa ko min ñaami, min ngalaa ndiyam, min ngalaa hay huunde, ari ɗoo tan ko Bah Yaayaa, addii mburu e pakketaaji kosam ».

Pennda Sammba Jula « mbiyetee-mi ko Pennda Sammba Jula, njeyaa-mi ko Tulde Kayhyɗi, galle Sammba Wullu en. Huɓeere am ndiyam naatii heen, ƴiiwoonde ndee nde ari jamma ndee, ndiyam ɗam naati, wonaa bakane, wonaa maaro, kaake amen fof mbonii, haa min ɗeɓi yoolaade, min njaltinaa mbiɗo wondi e ɓiyam boofo gila jamma min payi bannge goɗɗo, cuuɗi ɗii fof kelii ».

Salamata Ɗaahaa Ñaŋ « miin mbiyetiimi ko Salamata Ɗaahaa Ñaŋ, njeyaa-mi ko Gurel Saŋe. Nde ƴiiwoonde ndee ari ndee, ndiyam ari haa heewi naati e galle hee, to adan ɗoo emin cakka emin ndufa, nde ƴiiwoonde ɗiɗaɓere ari ndeen woni ɓalal men yani, ɓiyam gooto ina wonnoo heen faɗɗii, min mboniraama haa boni, bagaas fof leppii, kala ko wonnoo e faawru, ɓe ngaddii min ɗoo e liise 2, ɓe ngaddanaani min ñaamdu, ɓe ngaddanaani min yardu, so wonaa Bah Yaayaa e subaka hee addanii min kosam e mburu, ko ɗum tan min njiyi ɗoo, balɗe tati ko ɗo min mbaali, galle amen too min ngalaa to min mbaali ».

Tijjaani Jallo : « Mbiyetee-mi ko Tijjaani Jallo to leegal ina wiyee Beelel Hawo (Hakkunde gure). ƴiiwoonde ndee ari e amen ko nder jamma, min njaaraama heen gool tokooso ina yahra e balɗe sappo, ngel ko heen maayi, ko dow gudroŋ ndiyam ɗam rewi, bonnii no feewi, maaro ko min liirnoo nder huɓeere, saakuuji sappo ».

So tawii nokku lesɗuɗo ina hoɗee, moƴƴi ko jooree walla ndaɗɗudi, woni fondation toowa. E wiyde won e yimɓe, haralleeɓe Africa 70 kam e  Itali Strade ndokkiino tooweendi fotndi waɗeede wonande kala jiɗɗo hoɗde e nokku oo, kono ellee hay gooto ɗooftaaki ɗum. Mawɗo gooto ina wiyatnoo « Miin so mi hokkaama galle hakkunde gure mi yiɗaa, sibu ɗum ko miin yiyiri gite am ooɗoo nokku laaɗe ina njaha heen ».

Waylowaylooji weeyo ina mbaawi sabobinde ɗeeɗoo ƴiiwoole keewɗe ndiyam, en nganndaa ko aroyta, eɗen poti reentaade nokkuuji ilatnooɗi, hoɗde heen tawa wonaa e yamiroore harralleeɓe koɗki fotaani wonde. Reftaade e konngol Elimaan Bilbasi « Ndiyam renndotaako laawol, laawol ndiyam wonaa hoɗannde so a wonaa hoɗɗaandu ! »

Usmaan Ñaan-Kayhayɗi

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.