Koddiwaar : Hooreeɓe leydi ɗiɗo

0
2118

Caggal nde Fedde Leyɗe Afrik Hirnaange (CEDEAO) ngijorii mo huutoraade doole so tawii o jaɓaani woppude laamu e jokkere enɗam, Looran Bagboo woni ko wullude ina takka Farayse e Amerik yiylaade fewjande ɗum. E wiyde makko leyɗe ɗiɗi ɗe ina mbaɗa doole mum en no potnoo mbaawnoraaji e dow hooreeɓe leyɗe Afrik, haa arti noon e ɓe CEDEAO ɓe, e ɓe Dental Afrik ɓe, ngam joɗɗinde Alasan Watara e dow jappeere laamu to Koddiwaar.

Caggal bappi e jamfaaji e fiiltomooltooji, koddiwaar yuɓɓinii  woote gardagol leydi ñalnde 31 oktoobar 2010. Huunde bettunde yimɓe fof, woote ɗe mbaɗii e deeƴre, hay mbuubu ɗojjaani. Hewɓe njaakorinoo ko caggal ɗuum, maa daawal ɗiɗmal ngal ɓennu tawi alaa caɗeele. Haa teeŋti noon kadi, so weetii aɓe ndawra woote, Bagboo e Watara, yahdunooɓe daawal ɗiɗmal ɓe, ndikkondirii to tele, yeewtere maɓɓe waɗii faayiida, sibu ko e kormondiral, tee ɓe mbattini ko gooto e maɓɓe eerii yimɓe mum, nde kuccanta woote e nder deeƴre.

Hannde, eɗen mbaawi wiyde wonde woote potnooɗe yaltinde Koddiwaar e iiñcuru duumiindu ko ina wona duuɓi sappo, ɓeydi ko jiiɓru: heen bannge Alasan Watara, mo Goomu Kalfinaangu Woote hokki poolgu, oya bannge ko Looran Bagboo, mo Diiso Doosɗe rokki poolgu caggal nde niilni woote departamaaji jeenay, departemaaji keedɗi rewo, gonnooɗi e Njiimaandi « Doole Kese », woni doole rebel en, ɓe ardii ɗum en Giyoom Soroo.

Aduna oo fof noon, gila e Fedde Ngenndiije Dentuɗe e juɓɓule mum, ƴaaŋan maa leyɗe mawɗe, ko wayi no Farayse, Amerik haa yettii Dental Afrik e CEDEAO, yimɓe keptini ko Alasan Watara. Hay nder leydi ndi, doolal cemmbolinngal, biyeteengal Forces Nouvelles en ngondi ko e Alasan Watara, nomɗo Giyoom Sooro gardiiɗo hilifaaɓe laamu mum. Hannde, Bagboo ina teeli no feewi, sibu o nattii hay waawde yaltinde kaalis e banke BCEAO, ko Alasan tan rokkaa kaan mbaawka. Hannde, alaa ko dooki Bagboo so wonaa koyeera, nde tawnoo CEDEAO jeertinii mo, so o woppaani laamu, ko ko huutortoo doole ngam ittude mo ɗoon.

Koddowaar ko leydi ngoondi e hirnaange Afrik. Wertallo mayri ko 322 462 km2. Heedi ndi bannge rewo ko Mali e Burkinaa Faso, bannge hirnaange ko Liberiyaa e Gine, bannge fuɗnaange ko Ganaa, bannge worgo ko geec Atlantik. Limoore yimɓe mayri ina millee e miliyoŋaajo 20 e feccere neɗɗo. Laamorgo mayri wiyetee ko Yamusokoro, kono ko ɓuri fayodinde e golle faggudu ko Abijaa. Ɗemngal gollorteengal toon ko Farayse, kaalis mayri ko seefaa (CFA).

Ndi fuɗɗii naatde njiimaandi Farayse ko e hitaande 1843, ndi heɓi jeytaare mayri ñalnde 7 ut 1960. Idii ardaade ndi ko Felikse Hufet Buwaañi.

Faggudu mayri ɓuri yowitaade ko e kafe e kakawoo. Koddiwaar ko leydi mbelndi wonnoo e nguurndam Hufet. Kono caggal nde oon saŋkii ehitaande 1993, jiiɓru bonndu joli e leydi he.

Gootgol Doosɗe leydi kese e toɗɗagol Loran Bagboo e gardagol leydi ndi, ngaddanaani jam dañeede. Jiiɓru politik e wolde njoli e leydi he ñalnde 19 settaambar 2002. Caggal nanondire deeƴre keewɗe leydi ndi naatani daawal kesal ñalnde 4 marse 2007 tuugingal e nanondiral Wagadugu.

E oktoobar 1995, Hanri Konan Bejjee hawi e woote gardagol leydi ndi, woote ɗe luulngo ngo geddunoo. Kono caɗeele leydi ko e makko puɗɗii, sibu ko kanko addi ko wiyetee « Iwaaritee » ko (Koddiwaaraagal) woni jogaade iwdi Koddiwaar. Huunde joopiinde arɓe. Ko ngoon miijo huutoraa ngam haɗde Alasan Watara wonde kanndidaa e woote gardagol leydi, sibu won wiyɓe ko o garɗo, wonaa ɗoon o jeyaa e lasli. Porlugol jawdi laamu, urɓugol luure hakkunde leƴƴi e dummbugol luulndiiɓe njuuti e jiiɓru ngaddanndu koninkooɓe follude laamu Bejjee e desammbar 1999. Ɓeen ngardininnoo ko biyeteeɗo Rebeer Geyi. Bejjee dogi, mooloyii Farayse. Kono nguuɗoo laamu koninkooɓe waawaani addude deeƴre e leydi he. Ngu waylii Doosɗe leydi ndi, ngu yuɓɓini woote gardagol leydi e lewru oktoobar 2000, kono Ñaawirde Toownde leydi ndi salii Alasan Watara e Bejjee kala njeyee e kanndidaaji he.  Ko Robeer Geyi fooli e ɗeen woote. Kono ko seppooji e mbeddaaji ndiiwi mo e laamu. Caggal ɗuum terɗe FPI e RDR pelɓondiri pelɓondire muusɗe haa waɗi maayɓe heewɓe. Ñaawirde Toownde nde ñaawi wonde ko Bagboo fooli e woote ɗe. Bagboo yuɓɓini pottital beldital ngenndi, toɗɗii guwarnama ngootaagu ngenndi. Ñalnde 19 settaambar soldateeɓe murtuɓe (rebel en) etii nanngude Abijaa e Buwaake e Korogo. Ɓe korii heɓde Abijaa kono ɓe nanngi gure ɗiɗi ɗeya e goɗɗe hakkunde leydi ndi e rewo mum.

Robeer Geyi waraa warngo muusngo, Murto ngo idii innireede ko MPCI e MJP e MPIGO caggal ɗuum ngo renti e innde Forces Nouvelles (Doole Kese). Ngo heɓii heɓtude ko ina ɓura feccere Koddiwaar (fotde 60%), leydi ndi feccii e pecce ɗiɗi : worgo heddiingo e njiimaandi konu ngaadoraangu leydi ndi, e rewo leydi ndi wonngo e njiimaandi konu Doole Kese.

Ñalnde 17 oktoobar 2003 maslahaa dañaa to Lome, wiyaa ko idii fof yo ɓe ndartin hare. 10000 soldaat Fedde Ngenndiije Dentuɗe (kaskeeji bulo) tawi heen 4600 ko soldeteeɓe Farayse anndiraaɓe Licorne ɓilii hakkunde konuuji ɗiɗi kaɓooji ɗi. Tuggi 15 haa 23 saawiyee 2003 batu maslahaa jooɗii to wuro ina wiyee Markusi (Marcoussis) to Farayse. Nanondiral dañaa heen ganndiraangal nanondiral Markusi : cosgol guwarnama beldital ngenndi e lelnugol tuugnorgal woote laaɓtuɗe, ndenndingol konuuji ɗi e keɓtugol njogitaaje, ñawndugol geɗe toɗɗiiɗe doosɗe kanndidaagal e woote gardagol leydi kam e ngonka tumarankooɓe. Goomu rewindo toɗɗaa tawi ardii ɗum Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Ciynugol ngalɗoo nanondiral saɗtii no feewi, sibu ngo halfinaama guwarnamaaji tati : guwarnama Seydu Jaara, guwarnama Charles Konan Banny e guwarnama Guillaume Soro toɗɗaaɗo mawɗo hilifaaɓe caggal nanondiral Wagadudu e dow maslahaa Belees Kompaawore. E nder oon guwarnama Doole Kese keɓi hilifaaɓe 8, lannda Bagbo hono FPI heɓi hiifaaɓe 8, hiifaaɓe 17 heddiiɓe peccaa pelle politik keddiiɗe ɗe.

Gaa gaa golle gaadoraaɗe, guwarnama o ina halfinaa yuɓɓinde kaaldigal ngam yaltinde leydi ndi e caɗeele, haa arti noon e keɓtugol njogitaaje e cosgol konu ngootiɗngu, kam e cosgol nokku Ngenndiiwo teskagol jeyaaɓe e leydi he kam e wootooɓe, kam e cosgol Goomu Woote Jaambureewu (juɓɓingol woote).

BAB