Ñalngu pulaagu to leegal El Mina

0
2393
defilesite.jpg

Aset 09 suliyee 2011, leegal El Mina finiri , ñaldi, hiirdi ko fuutankaagal, tawi yuɓɓini nguun ñalngu pulaagu ko Catal El Mina, gootal e Cate Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani.

Ñalnde heen subaka, tuggi waktu 11h haa hedde waktu 1h 30, ko seppo ngam hollirde finaa-tawaa fulɓe. Idii yettaade e seppooɓe ɓee ko Goomu Ɓamtaare Daande Leñol, sukaaɓe rewɓe e worɓe, e seppo maɓɓe eɓe aanomina gollal fulɓe, hono demal. Eɓe ngondi e jabboowo, luuwoowo, gaawoowo, gollal timmungal ko fayti e demal waalo, e coñal mum…

Aset 09 suliyee 2011, leegal El Mina finiri , ñaldi, hiirdi ko fuutankaagal, tawi yuɓɓini nguun ñalngu pulaagu ko Catal El Mina, gootal e Cate Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani.

Ñalnde heen subaka, tuggi waktu 11h haa hedde waktu 1h 30, ko seppo ngam hollirde finaa-tawaa fulɓe. Idii yettaade e seppooɓe ɓee ko Goomu Ɓamtaare Daande Leñol, sukaaɓe rewɓe e worɓe, e seppo maɓɓe eɓe aanomina gollal fulɓe, hono demal. Eɓe ngondi e jabboowo, luuwoowo, gaawoowo, gollal timmungal ko fayti e demal waalo, e coñal mum…

Rewi heen ko fedde ina wiyee jalluɗi jam, ɓeen ne ko cubalaagu penñini, e seppo ngoo, jaaltaaɓe kam  e koltu mum peeñii, omo jogii dengere makko, omo  sefoo, ko hare hakkunde jaaltaaɓe kam e nooro. Nooro hay so tawii ko o lastik ne nandii e goonga … E  ngoo sepp cubalaagu,  rewɓe subalɓe ñjiyaama heen ina ngaddori faataata, sibu ina teskaa wonnde faataata heewi remeede ko e pale, pale noon ko subalɓe ɓuri heewde remde ɗum en. Peekaan jirwinii beetewe oo.

Caggal jalluɗi jam rewi heen ko wayluɓe ina njogii tafirɗe mum en : taande, metugal, kaynirgal, ɓisgal. Eɓe ngaddori kadi jawe tunte, kootone, doɓɓe, jawe silemaaje, cakka medda…

Sakkeeɓe keedaani caggal e seppo ngoo, ɓe ngaddorii alluwal sakke, mukke, danngaaji ina mbinndaa Fedde Ɓamtaare Pulaar e Moritani, Catal El Mina ; makatuumi ; kalbe ɗataaɗe, kalbe portaabal ; Eɓe ngondi e rewɓe fulɓe yontaaɓe, ñaantiiɓe comci goobaaɗi, gude cilmbaaɗe…

Oon beetewe njulliyaagal feeñii kadi, njulliiɓe e kadduki mum en eɓe ngondi e selbe maɓɓe eɓe njima kasi. Sukaaɓe boombi, fedde maɓɓe rewre ngari ina ngaddani ɓe mbaƴƴungu…

Fedde wiyateende Daarorgal Yonta hannde, ngaddi e seppo ngo ko ndiftungu fulɓe, yombayɓe ina ɓoornii comci mum en gaaɓdi , gorko oo wutte folmaat, cakkal baka ina ɓoornii paɗe mukke ; debbo oo ari ko ina waɗɗinaa e ndimaagu, e ngu ñekka, nde ngu yettii, giƴiraage gorko oo ndoondii mo, pawi mo e koyɗe esiraaɓe, eɓe njima : « arii ɗoo, yettiima ɗoo ».. o yuppaa koondi, rewɓe ɓee ina njima yoo male yoo koondi …

Caggal jombaajo oo, ko goomu pinal rewi heen, bawɗi e buubaaji ina kartoo wanngo, sukaaɓe rewɓe yahrooɓe hakkunde duuɓi jeenay e duuɓi sappo e ɗiɗi ina leewoo, ina ngama wanngo, eɓe moorii jubbi cosaan, eɓe piili doɓɓe, ɓee heen ina tuppii pastel, ɓeya ina mbaɗi suumee,

ɓe njirwinii beetewe oo, ɓe ngoynii mawɓe heewɓe…

Rewi heen ko laamɗo e laamungal Fuuta: Laamɗo ina waɗɗii e ndimaagu mum , kaɓɓaangu alkabeeje, omo ɓoornii wutte makko, omo waɗi tenngaade makko, jaareeɓe makko ina ndewi e makko, omo wondi e kamaleŋku, e jaaltaaɓe e jaagorɗe makko.Ɓee ina mbifa mo, ɓeya ina njima mo, ɓeya ina ngaskina mo, rewɓe yootɓe aaɓɓe , comic fuutankooɓe gaaɓɗi ɓoornii ɓe ina njima mo, ina ngaskina iwdi makko…

Rewi heen ko lawɓe, ɓeen ne ina ngaddori boɓi, alluuje,haraŋaaji kuutorɗe fulɓe…

Caggal maɓɓe ko ceernaajo ina wondi e almudɓe:baydaaji, e sanɗaaji, ina njannga ɓuraana…

Teskaama kadi e oon beetewe nootagol debbo pullo nayeejo, jahroowo hedde duuɓi capanɗe jeegom. Kanko mawɗo oo, o wiyatee ko Jaari Demmba Bah, alaa ko addi mo so wonaa nootitaade e nguu ñalngu pulaagu.ko o nanɗo ɗum, ɗum saabii o ari heen.Hol teskaa e makko?Omo ɓoornii comic gaaɓɗi: wutte oo ina waɗi eddaaji ɗiɗi goobu, haako ñebbe, ɗum firata ko ɓeydaare; omo waɗi cakka busraari, paɗe pukke, kaala baka, ŋeñeme, e kootone kaŋŋe…

Ngoo seppo e pulaagu waɗi ko e yeeso sete yiilirde ngenndiire fedde ɓamtaare pulaar e moritani, e gardagol hooreejo mum hono Aamadu Umar Jah.

Hade yimɓe ɓee mbaynondirde, sete oo ñaagaa nde naatata e nder dingiral ngal, mbele yimɓe ɓe nganndinee holi mowoni kala.Ko nii woni ɓe naati, njaay saydu Anndini yimɓe ɓee mowoni kala e maɓɓe.

Caggal mum hooreejo Catal El Mina hono Aysata Bah, salmini yimɓe ɓee, yeti ɗum en, yeti goomuuji kam e pelle ballitɗe e ñalngu ngu. Yimɓe ɓee mbismaa e bottaari, ko noon subaka oo joofiri tawi waktu oo heɓoyii tuusubaar les.

Golle ɗee njokkoyta ko kihiiɗe hedde waktu 18h, ko yeewtere tiitoonde Pinal Fulɓe, ko Njaay Saydu Aamadu yeewtata (ma en ngartu heen), caggal mum ko anndino fedde ɓamtaare Pulaar, ko aamadu Umaar Jah hooreejo fedde nde kam e abdullaay sal kalfinaaɗo jaŋde mbaɗi ɗum.

E nder jamma oo kadi hiirde pinal waɗaama tawi ko sukaaɓe tokosɓe legal ngal njimata heen, ngamata, fedde Sifaa Hanki Pinal Hannde kadi waɗii heen ko maantini, kam e fedde jalluɗi jam, ɗum fof ma en ngartu heen.

Mammadu Maamuudu Baal nelaaɗo Fooyre Ɓamtaare

Aamadu Umar Jah, hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani

Aamadu Umar Jah, hooreejo Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (ñalnde seppo ngoo)

 

Aysata Bah, hooreejo Catal El Minaa

Aysata Bah, hooreejo Catal El Minaa (FƁPM), ñalnde seppo ngoo

 

Abdullaay Sal e Ifraa Boli, terɗe Yiilirde Ngenndiire FƁPM

Ifraa Al Hajji Boli (Kalfinaaɗo jokkondiral FƁPM) e Abdullaay Muusaa Sal (Kalfinaaɗo jaŋde FƁPM) ñalnde seppo ngoo