Laanel wiɗto Siin juuriima e lewru

0
2387

 

Caggal Amerik e Riisi, Siin juuriima e dow lewru. Juuriima oo, ko ɓe neldii laanel wiɗto juuriima e dow lewru ñalnde aset 14 desaambar 2013, tawi hawraani e hay caɗeele goote, laanel ngel ɓe inniri «Lapin de jade* » (wojere kaaƴe) walla Chang’e-3. Nde ngel ari haa kilooji 15 dow lewru, ngel woni e tellaade. Ngel waɗi hojomaaji 12.

Ngel juurii ko e nokku ina wiyee « Baie des arc-en-ciel » (wero timtimi), nokku mo meeɗaa yilleede…
Ngel tellini ɗoon masingel cunnotoongel (wojere kaaƴe ndee) ngel nganndu-ɗaa ko wonɓe e leydi gaa ɗowata ɗum. Nii woni ndi wonii leydi tataɓiri njahndi lewru. Ɗumɗoo noon ko daawal mawngal Siin tacci ɗoo. Anniya mayri ko neldude toon ko neeɓaani (e hitaande 2025) yimɓe.

Juuragol “Wojere kaaƴe” e dow lewru

Nde masiŋ maɓɓe biyeteeɗo “ndimaangu” doondinooɗo laanel wiɗto ngel ɓe inniri “wojere kaaƴe” huɓɓi dampooje (propulseurs) mum, ɗeen njerƴi fiiseeji ɗii mum ngam ustude njaaweeki juuragol ngol, o jipporii seese e dow lewru, o udditii, “wojere kaaƴe” reegi faade nduufdi lewru. Ndeen nde memii nduufndi ndii, “ndimaangu” ƴetti natal “wojere kaaƴe”.

Ndeen wojere kaaƴe dariima e werde nde ɓe inniri “werde timtimi”, nokku birniiɗo mbo meeɗa yilleede, nde welliti alluuje kuɓɓam, nde waklitii, nde ƴetti natal “ndimaangu”, ɗ een ngoni nate gonɗe les ɗee.

Wojere Kaaye ko laanel wiɗto ɗoweteengal to woɗɗi (téléguidé), sabu nawata ngel ko yimɓe wonɓe to Siin, ina seerti e won e laakon wiɗto nawoowon koye mum en (automatique) no Kiriyoositi nii. E ngel hattani difaade ɓurondiral nguleeki tolningal e 300°C.

Laakon wiɗto mbayri jippaade e lewru ko gila 1976, ko Riis wattindii neldude toon “Luna 24”.

Siin neldiino toon laakon wiɗto ɗiɗon, kono ko mbeeyowon tan, kon njuurotaako hono Cang’e-1 (oktoobar 2007) e Cang’e-2 (oktoobar 2010), etee eɓe pewji jokkude yahde toon duuɓi garooji ɗii, teeŋti noon neldude toon yimɓe.

So on ƴeewtendiima nate ɗee, ma on taw nduufdi lewru ina waɗi kaaƴe daneeje e gasaɓɓe, weeyo mum ko ɓaleewo kurum, tawi noon ko e ñalawma wonaa, koode ina cooynee, waɗi noon ko lewru alaa weeyo no Leydi nii, weeyo lewru ko ko ɓawli jamma e ñalawma fof.

Dow oo ko ɓalɓaligal haa hippii e lewru, naange ina sooynee, leydi ina sooynee yanti heen huunde e koode.

Waɗi ɓe innirde laanel ngel wojere kaaƴe, ko yiɗde reende pinal maɓɓe. Sibu, so oɗon teskii, kette ɓaleeje jiyeteeɗe e lewru ɗee, won e yimɓe mbiyi njiyata ɗoon ko binndol “fatiilan”, won heen mbiyi njiyata ko neɗɗo ina waɗɗii puccu, ekn, kamɓe ɓe mbiyi ko wojere ɓe njiyata ɗoon, tee ko ɗuum woni e tinndi maɓɓe.

Hammadi Jah