Simbabuwe : Mugaabe jebbiliima

0
2460
Robert Mugaabee

Simmbaabuwee (Zimbabwe), talaata 21 noowammbar 2017, hedde waktuuji 5 kikiiɗe, Haraare (laamorgo leydi ndii) hiirdi ko e seppooji e ngamri weltaare, sabu Robeer Mugaabe (Robert Mugabe) gonnooɗo hooreejo leydi ndii gila heɓi jeytaare mum e hitaande 1980 (duuɓi 37) jaɓii woppude laamu. Weltaare ndee fawii ko e geɗe tati ɓurɗe teeŋtude : go’o sabu Mugaabe jaɓii woppude laamu tawi waawnaaka, ɗiɗi sabu lomlomtondiral maa aaɓno tawi hay gooto gaañaaki, hay bonannde wootere waɗaani, tati, weltaare sabu ɗaminaare maa ngonka leydi ndii waylo.

Ndutto-ɗen seeɗa e ndee yontere guumugaamalde.

E jamma 14 jofi 15 noowammbar 2017, konu Simmbaabuwee tellii e mbeddaaji, heɓti ngardiigu leydi ndii, haa wiyaa woni ko e waɗde kuudetaa. Weetndoogo, seneraal Sibu Siso Moyo haali e tele wonde wonaa kuudetaa konu fewjata, kono woni ko e etaade woɗɗitinde “warkoyeeɓe taariiɓe Robeer Mugaabe ɓee”. E oon sahaa Mugaabe ko baɗanooɗo e ndeenka. Rewi heen ko gurdu-gurdu yontere no woorunoo, ngam etaade jaɓnude mawɗo oo woppude laamu, waasaa huutoraade doole, sibu ko mawɗo kormoraaɗo darnde mum ngam dimɗingol leydi ndii. Mawɗo oo jattinii no feewi haa heddii feere woɗnde alaa so wonaa asaambele liɓa mo. Ko ndeen o felliti winndude ɗum ɓataake wonde o jaɓii woppude laamu e ɓernde laaɓnde.

Hade woote yuɓɓineede, lomtii mo e gardagol leydi hee e mudda, ko gonnooɗo cukko makko, mo o ittunoo e darorɗe noowammbar 2017 ngam fittande jom suudu makko laawol faade laamu, hono Emerson Emnanngaguwaa (Emmerson Mnangagwa), jahroowo e duuɓi 75, gonnooɗo junngo makko ñaamo e ɗii duuɓi 37 fof.

Holi Robeer Mugaabe ?

Robeer Mugaabe jibinaa ko ñalnde 21 feebariyee 1924 to Kutama nder leydi mbiyetenoondi Rodesi Worgo (Rhodésie du Sud), mbiyeteendi hannde Simmbaabuwee ndii. Ɗum noon omo yahra hikka e duuɓi 93 !

Nde leydi ndii heɓi jeytaare mum e hitaande 1980, o woni Hooreejo hilifaaɓe mayri hade makko wontude hooreejo mayri e hitaande 1987. Nde o woppata laamu ndee, kanko hecci hooreeɓe leyɗe winndere ndee kala.

Ko Robeer Mubaage  sosi heerto politik wiyeteengo Dental ngenndiwal afrikeewal Simmbaabuwee (ZANU), o ƴetti fetel  ngam haɓde e laamu koloñaal añamngureewu Iyan Smit (Ian Smith) gardinooɗo Rodesi Worgo e oon sahaa. Ɗum noon, o jaggiraa ko no « baaba mum ndimaagu leydi ndii ». Ko o neɗɗo kormanooɗo no feewi sabu ɗuum.

Jaŋde makko : Duuɓi 17 Mugaabe heɓiri seedantaagal mum jannginoowo, o tiindii duɗal jaaɓi-haaɗtirde Fort Hare to Afrik Worgo ngam janngude Engeleere e Daartol. O tawtondiri ɗoon e Jilius Ñerere (Hooreejo leydi Tasaani 1967-1985), e Herbeer Sitepo e Robeer Sobukwe e Kenet Kawunnda (Hooreejo Gadano leydi Sammbi (Zambie) mbiyetenoondi Rodesi Rewo, hakkunde 1964 e 1991). O heɓi ɗoon seedantaagal e hitaande 1951, o ɓenni to Driefontein (1952), to Salisbury (1953), to Gwelo (1954) e to Tannganika (1955-1957). Omo jogii lisaas e ganndal faggudu to duɗal jaaɓihaaɗtirde Londres. O jannginii duuɓi 3 to Lusaka, laamorgo Rodesi Rewo e oon sahaa, caggal ɗuum to Akraa to Ganaa, hono koloni Afrik ngidiindi heɓde hoore mum, ɗo o anndondiri e jom suudu makko gadano, hono Salli Hayfron, mo o resi e hitaande 1961. Seedanteeje makko jaŋde timmii 7.

Mugaabe arti Rodesi Worgo ko e hitaande 1960, ina yooɓii miijanteendi Karl Marx, sibu omo innitortonoo kanko e hoore makko wonde « markseyeejo-lenineejo-maaweejo » (marxiste-léniniste-maoïste), ɗum firti wonde neɗɗo deftiiɗo miijooji Marx e Lenine e Mao. O tawti Josuwa Nkomo (jeyaaɗo e leñol Ndebele) to heerto National Democratic Party (NDP) gontoyoowo Zimbabwe African Peoples Union (ZAPU) mo laamu Iyan Smith harmini ɗoon e ɗoon.

E hitaande 1963 o sosi parti makko Zimbabwe African National Union (ZANU) kanko e Ndabaningi Sitole e amwokaa Herbeer Shitepo, kamɓe tato fof ɓe njeyaa ko e leñol Shona.

Kanko e ngenndiyankooɓe woɗɓe ɓe njaggaa e hitaande 1964, ɓe cokaa duuɓi 10 e kasoo gooto na keerol hakkunde Rodesi Worgo e Mosammbik. Ko ɗoon o janngi ko faati e sariya. E hitaande 1966, ɓiyiiko gorko sankii, kono o ronki heɓde yamiroore tawtoreede wirwirnde mum, ɗuum ɓeydi ngañgu makko e laamu añamngureewu Rodesi Worgo.

O woppitaa e hitaande 1974, o fayi Mosammbik ɗo o ardii catal konu ZANU ganndiraangal ZANLA (Zimbabwe African National Liberation Army) dartorinoongal hare bettel (guérilla) feewde e laamu Iyan Smith. Ñalnde 18 marse 1975 Herber Shitepo waraa e kalitgol oto tuufaaɗo, hankadi Mugaabe heddii gooto e ngardiigu ZANU sibu hay Sitole sosoyii parti mum bannge…

E desaambar 1979, caggal nde Rodesi Worgo arti e njiimaandi Londres e caggal nanondire Lancaster House, woote eɓɓaa e lewru feebariyee 1980. E ɗeen woote ZANU heɓi siisuuji 57 dow siisuuji 80 baɗananooɗi ɓaleeɓe ɗii, parti Iyan Smith kañum ɓaafti siisuuji 20 ɓaɗanaaɗi raneeɓe ɗii.

Mugaabe waɗaa mawɗo hilifaaɓe. O etii mahde leydi kesiri e weldinde Shonaa en e Ndebele en. O etii naattinde ZAPU nder ZANU, o rokki Josua Nkomo poostooji keewɗi e guwarnama makko. E hitaande 1982 o inniti denndaangal gure leydi ndii, Salisbury wonti Harare. E 1983 murto Ndebele en yuumti e wolde ɓesngu, Nkomo ittaa e laamu. Ko e 1987 nanondiral dañtaa hakkunde leƴƴi ɗiɗi ɗii, ZAPU saayti nder ZANU, wonti ZANU-PF. Ko ndeen kadi talde raneeɓe (depiteeji 20) ittaa, raneeɓe natti jogaade geɗal e darnde politik leydi ndii. Ko ndeen kadi Mugaabe ƴetti tiitoonde hooreejo leydi ndee, yaajtini mbaawka mum.

Ko ndeen Josuwaa Nkomo waɗtaa cukko hooreejo leydi. E 1990 Mugaabe toɗɗaa hooreejo leydi. O toɗɗitaa e hitaande 1996. E woote 2002 o fooli Morgan Tsangiray hooreejo parti biyeteeɗo MDC e woote.

E hitaande 1997 Mugaabe neldi fotde 20 000 soldaat to RDC ngam faabaade Loran Desire Kabilaa keɓɗo laamu ko ɓooyaani ina haɓa e murto ƴaañinoongo e Uganndaa e Ruwanndaa. Robeer Mugaabe toɗɗitaama e wooteeji jiiɓiiɗi no feewi, jedditaaɗi no feewi e hitaande 2008 e 2013.

Ine jeyaa e geɗe maantinɗe e laamu Mugaabe, mbayliigu jeyi leydi ndema ngu o siyni e leydi hee. Nde o ari e laamu ndee, ko raneeɓe 6 000 pawnoo juuɗe mum en e ko ina tolnoo e feccere (40%) leyɗeele ndema leydi ndii. Ɗo adan ɗoo, o deeƴni ɓerɗe maɓɓe, o wiyi leyɗe maɓɓe keɓtetaake, o feccitii huunde e leyɗeele ndema ɗee (ujunnaaje hektaar), o totti ɗum en remooɓe ɓaleeɓe. E oon sahaa nii, Angalteer ina fotnoo soodtude leyɗeele ndema ɗee, hono no waɗirnoo to Kenyaa nii, mbele aɗe mbaawa tottiteede remooɓe heddiiɓe ɓee, kono leeli walla saltii waɗde ko huninoo. Ɗum addani Mugaabe miijaade wonde raneeɓe ɓee ngoni ko yiɗde jamfaade ɗum. O ɓuri joopaade heen kadi ko Tony Blair. O yuɓɓini referaandoom ngam ɓenninde mbayliigu jeyi leydi kesu, kono 54,7% wootnooɓe ɓee ndiiwti nguun mbayliigu. Kono o salii ɗuum, o huutorii doole ngam ɓolde raneeɓe ɓee leyɗe mum en.

Raneeɓe heewde njalti leydi ndii. Limoore maɓɓe wonnoo ko 250 000 e kitaale 1980, hedditii e maɓɓe e leydi hee ko hedde 40 000 neɗɗo fat.

Caggal nde Mugaabe joñtii, Emmerson Mnangagwa fiilaama hooreejo leydi Simmbaabuwee ñalnde aljumaa 24/11/2017. E nder konngol makko ñalnde heen, o huniima toppitaade ɓamtude faggudu leydi ndii, e waɗde ɗum ngoƴa dowrowo. O huniima reende jawɗeele janane gonɗe e leydi ndii. O hunnima laamanaade yimɓe leydi ndii kala e ɗooftaade jojjanɗe aadee. O huniima kadi yuɓɓinde woote gardagol leydi eɓɓanooɗe e hitaande 2018 aroore ndee.

Emmerson jibinaa ko ñalnde 15 settaambar 1942. O naati ZAPU ko e hitaande 1962. O mawni ko e hare ndimaagu. E nder ɗuum, gaa gaa jaŋde nde o janngi e duɗe, o waɗii, e kitale 1963-1964, heblooji koninkaagu e tuddule ZAPU, to Daar es Salaam, to Heliopolis, to Duɗal koninkaagu to Misra, e to to leydi Siin. E hitaande 1965 omo tawtoraa warngo demoowo tuubaako gooto, e bonnugol laawol laana njoorndi. Ɗiɗo ɓe o waɗdunoo ɗum ɓee mbaɗaa ko yargo, daɗndi mo e ɗuum ko o suwaano hellifeede, kono o taƴanaa kasoo duuɓi sappo. Ko e kasoo o anndondiri e Robeer Mugaabe. Caggal ɗuum o yaltinaa leydi, o fayi Sammbi, o jokkoyi toon jaŋde sariya.

E hitaande 1980 Mugaabe waɗi mo jaagorgal e laamu mum. Gila ndeen haa 2013 ko o jaagorgal. E desaambar 2014 o waɗaa cukko hooreejo, kono, ñalnde 6 noowammbar 2017 o ittaa. O mooloyii Afrik worgo. Balɗe 9 pawii heen (ñalnde 15 noowammbar) konu heɓti laamu….

So on njiyii eɗen njuutnoo e nguurndam Mugabe, waɗi noon ko o kaɓaaɗo haa o rimɗini leydi makko, ngonnoondi e njiimaandi koloñaal rasiste en, laamuyel paltoor Iyan Smith e ballal koloñaal Angalteer. Ko ɓuri heewde e haalaluuji kaaleteeɗi e makko ko jeeyngal leyɗeele jiimooje, hono jeeyngal ɓe mbaɗata hannde e Paul Kagame, jaltinɗo leydi mum e warhooreeji, gollii golle ɗe aduna fof yeeɓata hannde. En njiyii boom, Simmbaabuweenaaɓe njaɓaani hoynude mo, tee lomtiiɗo mo oo yettii mo no feewi.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.