Duɗal Murtuɗo  to Beelinaaɓe mawninii ñalawma 8 mars

1
2962
Rewɓe Duɗal Murtuɗo Joop mawninii Juulde rewbe Beelinaabe
Rewɓe Duɗal Murtuɗo Joop mawninii Juulde rewbe Beelinaabe

Duɗal Murtuɗo  to Beelinaaɓe mawninii ñalawma 8 mars

Ñalnde alkamiisa 08 mars 2018, Duɗal Baaba leñol Mammadu Sammba Joop mawninii ñalawma debbo, ɓe cinkiima, ɓe cuɗiima, ɓe cinkiriima comci jooɗɗi baɗaaɗi natal makko kanko Murtuɗo, ɓe mbaawii hollirde wejo geɗe paayodinɗe ɗe e ballondiral e fedde rewɓe Beelinaaɓe, ɓe mbaɗi jeewte tati baɗɗe faayiida. Catal Fedde Ɓamtaare Pulaar ngal Kayhayɗi nuldii toon goomu, caggal bismaango maɓɓe. Ko noon ne kadi ɓe mbismiima ɗeeɗoo gure : Jowol, Rinnjaw e Jookee. Wuro fof nuldii yimɓe. Yahannoo toon catal Kayhaɗi ko Usmaan Ñaan (hooreejo catal) e Daawuuda Sammba Ndonngo, e Aamadu Abuu Soh e Umaar Alhajji Caam.

Wejo waɗngo faayiida holliraama, darnde rewɓe Beelinaaɓe ina laaɓti sanne, ɓe kollirii geɗe keewɗe tawi ko kamɓe e koye maɓɓe peewni ɗum, walla ngollii ɗum : kalbe, paɗe, caabune, comci, cabune Aloweraa, gowe, comci goobaaɗi, guufiya, ñebbe, lujumaaji, sikke alaa ko darnde e njuɓɓudi njibini ɗeeɗo geɗe baɗɗe faayiida.

Yuɓɓini yeewtere cellal jibinirgol ko musiɗɗo Saada Aan, karallo to bannge cellal,meeɗnooɗo wonde hooreejo catal e nder Nuwaasoot. Ceerno Saada Aan famminii tigi rigi darnde debbo e nder cellal jibinirgol, darnde debbo e nder galle, o hokkii wasiyaaji feewde e debbo cowiiɗo, feewde e debbo so ɓadiima jibinde e caggal nde Geno hokki ɗum sago mum, o haalii nafoore muuynam meham haa timma lebbi jeegom, e tonngol, o famminii no feewi ko feewti e cellal jibinirgol.

Ceerno Daawuuda Sammba Ndonngo, kalfinaaɗo jaŋde e nder catal Kayhayɗi yeewtii ko feewti e nafoore jaŋde haa teeŋti e jaŋde rewɓe. Caggal nde o firi hol ko woni jaŋde, o wiyi jaŋde ina feccoo e pecce tati 1. ko nehdi woni ngooroondi kala jaŋde : ko jinnaaɓe njannginta, neha, yeru cukalel wiyee ndaar yeeso maa, jiimtu e loonde, salmin baaba kaari, ekn. 2. janngude binndi (Ɓuraana, ekkol tuubakiri). 3. janngude fannu ngam joom mum waawa gollaade. Caggal ɗum o weddii naamndal hol potɗo janngude ? Jaŋde ina waɗɗii neɗɗo fof. Ko debbo ɓuri haandude e janngude sibu debbo darnde mawnde jogii e nder galle ndee, ɗum noon, moƴƴi ko o waasa humaade e binndi. Debbo ko ƴaañorgal ɓesngu. Kala gorko joom geɗal ɓaggii ko e debbo tiiɗɗo. Debbo wonaa sara e leñol. Jaŋde debbo ina heewi nafoore.

Ceerno Kaaliidu Aan waɗii yeewtere feewtunde e diine Lislaam. Caggal yettude joomiraaɗo e juulde e nulaaɗo (JKM), o jaarii no feewi duɗal Baaba Leñol, ɗo o janngi Pulaar. O jaarii ceerno makko hono sokna Mayram Daddaa Aan e yarlitaare mum, o wiyi diine Lislaam ari ko yaltinde jojjande debbo, Alla heewii nde limti juulɓe kala, o wiya juulɓe Alla rewɓe e juulɓe Alla worɓe, o yaltinii geɗal debbo haa timmi. Fukii diine ko yumma Kadiijata, wonani nulaaɗo yumma, baaba e cuddiiɗo. Lislaam salaaki golle debbo, debbo ina golloo, yumma kadiijata gollinii nulaaɗo, nde nulaaɗo huli o deeƴnii hakille mum. O hokkii yeruuji keewɗi, o wasiyiima yo en pasno ɗemngal men, ñemmben golle Mammadu Sammba Joop Murtuɗo, Tijjaan Aan e woɗɓe ngenndiyankooɓe daraniiɓe ɗemngal Pulaar.

Aamadu Faalel Sih ƴettii konngol ngam hollude weltaare mum e golle baɗaaɗe ɗee, e nder ɗuum o hokkii wasiyaaji moƴƴi. Musiɗɗo Umaar Raasin Njaay dilloowo tigi to bannge pinal fulɓe tawtoraama hiirde ndee, kam e naalaŋke fulɓe Sokna Miñel Njaay, ko kañum uddiri hiirde ndee yimre welnde. Sukaaɓe duɗal Baaba leñol njirwinii hiirde nde ɓe njimi jimɗi Pulaar belɗi, wondude e tinndinoore.

Hade goomu Catal Kayhayɗi, ɓe keɓii juuraade ɓesngu Faalel Sih. Duusi ɓe ko ardiiɓe Duɗal ngal.

Duɗal Baaba leñol e gardagol Ibrahiima Punayel Aan, Mayram Daddaa Aan, Faama Soh, Habii Sih, Mayram Ibraahiima Ñaŋ, Baydi Ñaŋ, Ndey Kamara, limtetee ko e duɗe ɓurɗe wuurde e Fuuta. E ngal janngina no feewi. E maayirɗe hitaande 2017, terɗe 50 Beelinaabe naatii e catal Kayhayɗi, ɗuum ko yettude Alla no feewi. E ballal Alla, hannde Duɗal Baaba leñol dañii boowal ngam wonana ɓe ñiiɓirde, heddii tan ko darnude heen huunde. Eɗen mbiya yo Alla wallu !

Eɗen mbaawi wiyde Beelinaaɓe Gural Abdul Kadeer Aan, Muhammadu Sih (Binndo Enfer d’Inal), Muhammadu Faalil Sih (Binndo Hiisiwal e Pulaar), Ñaŋ Sileymaani mawnininii tigi ñalawma debbo. Ko waɗi faayiida haalaama toon, e nder teddungal mawngal. Heewɓe mbaawii tawtoreede ɗeeɗoo golle. Yo Alla nawru ɗum yeeso, hokka en tawtoreede mo wuuri tawa eɗen ɓeydii e diine men, eɗen ɓeydii gollude ko nafata en.

Usmaan Ñaan, hooreejo Catal FƁPM Kayhayɗi

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.