Muritani yooɓtoraama goɗngol  Paltoor leƴƴi e njiyaagu !

0
2007
Fooyre_170 Paltoor leƴƴi e njiyaagu
Taƴre ŋaro Fooyre Ɓamtaare tonngoode 170 : Paltoor leƴƴi e njiyaagu

 So en tuugniima e deggondiral ciimti cuurtooji dawrugol laamu Muritani ko faati e paltoor leƴƴi (rasisma) e njiyaagu e ŋakkeende nuunɗal ekn, so en kulaani mbiyen ko ngu laamu mbeejngu hannde e winndere ndee. Ɗum noon ko ngu etotoo, gila ko ɓooyi suuɗde winndere ndee koo, nde tawnoo ko geɗe puŋŋiniiɗe, buttaama hannde e dingiral. Waɗi noon ko ngolɗoo laawol kam laamu nguu waawaa wiyde ina takka joomum en wonde yeenaaɓe walla reftaade pelle yimɓe heeriiɓe, walla luulndiiɓe, sibu ko Goomu nder Komisariyaa Toowɗo Jojjanɗe Aadee mo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU), mbiyeteendu Goomu ngam Mumtugol Paltoor Leƴƴi (Comité pour l’Elimination de la Discrimination Raciale, walla e Engele Committee on the Elimination of Racial Discrimination – CERD), seedtii ɗum nder eɓɓaande ciimtol ngol ciimtoowo wonande Muritani sakkiti, caaktangol ñalnde 11 mee 2018 to Jeneef. Ciimtol ngol mumaani, ngol wiyi Muritani ɗooftaaki Nanondiral winnderewal paatungal e mumtugol denndaangal mbaadiiji paltoor leƴƴi hono ko innir-ɗen ɗoo Nanondiral tan, ngam dottude. Eɗen teskoo tan ngolɗoo ciimtol feeñinii haa laaɓti ngoƴa pelle pinal, hono Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani (F.Ɓ.P.M) e fedde Muritaninaare ngam Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof (APROLAWORIM) rewrude e Dental Ngenndiwal pelle daraniiɗe Jojjanɗe Aadee (ko anndiraa FONADH) njettinnoo joɗnde 62ɓiire Goomu Afrikeewu Jojjanɗe Aadee e Ɓesnguuji aadoraande (CADHP) jooɗinoonde ɗoo e Nuwaasoot tuggi 25 abriil haa 9 mee 2018. Oon ngoƴa mo pelle pine ɗee kollitnoo faati ko e joñgol ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof e nder leydi ndii, e wasiyaade laamu Muritani nguu « nde siynata politik pinal e ɗemɗe e faggudu ɗooftiiɗo hakkeeji ɓiɓɓe leydi keewndi pine e leƴƴi, nde laawɗinta ɗemɗe Pulaar, Sooninke e Wolof, ɓama kuule sariya teeŋtinooje ɗuum, nde ɗooftotoo hakkeeji yimɓe kam e ko huninoo wonande hakkeeji pinal e renndo e faggudu e politik ». Ɗum noon, so daande pelle ɗee njaɓaaka naneede ɗoo, nde fuɗɗiima naneede e aduna hee rewrude e Dental Afrik (UA) kam e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (ONU). Teskuyaaji e wasiyaaji keewɗi mbaɗaama feewde e ciimti Muritani holliti ɗii, ciimti potnooɗi heɓeede duuɓi 9 ko adii hannde, ɗi delegaasiyoŋ tekkuɗo laamu Muritani neldunoo toon holliti. Ko noon kadi, pelle Muritaninaaje daraniiɗe jojjanɗe aadee keewɗe neldii toon yimɓe mum en ngam yettinde toon miijo mum en. Nde tawnoo konngol ñaañata ko e hunuko joom mum, min tonnganii on ko ɓuri heewde e eɓɓaande ciimtol ngol, hono no min keewi waɗirande on.

Tesko :

Kala ɗo wiyaa Dowla joopaa ɗoon ko Dowla Muritani. Kala ɗo wiyaa Goomu, ko Goomu ngam momtugol paltoor leƴƴi. Kala ɗo wiyaa Nanondiral ko Nanondiral mumtugol paltoor leƴƴi.

Gommu Fedde ngenndiije Dentuɗe ngam momtugol paltoor leƴƴi (CERD) adorii ko hollitde weltaare mum e ko Muritani yettini ciimti mum jowitiiɗi e Nanondiral mumtugol paltoor leƴƴi, hay so tawii noon kollitgol ngol leeltii duuɓi jeenay (9). Weltaare e ƴettugol kuule sariya e politik paatuɗe e njiyaagu, e leepte, cosgol Goomu ngenndiiwu jojjanɗe aadee, e njulaagu ɗanniyankooɓe, cosgol Tadamoun, ko jiidaa e ciifgol nanondire jowitiiɗe e cuuɗgol (majjingol) yimɓe ekn… Kono CERD wiyi ina teskii heen ŋakke e mumaaɗe keewɗe, ŋakkeende laaɓtugol e geɗe baawɗe ɗawde won ɗeen dente yimɓe Muritani hakkeeji mum, haa teeŋti noon e ŋakkeeji faggudu e renndo e pinal. Ɗiin teskuyaaji ngoni ɗi njogor-ɗen sifaade les ɗoo.

Ngoƴaaji e wasiyaaji

Dokkugol kabaruuji e limooje

(…) Goomu nguu ɗaɓɓii e laamu Muritani nde rokkata ɗum limooje timmuɗe, koolniiɗe, kese, paatuɗe e goomuuji yimɓe koɗɗi e leydi ndii (caggal nde teskii ɗeen limooje ina ŋakki), kam e maandinooje faggudu e renndo jowitiiɗe e leƴƴi e eddaaji ɓalli, haa waawa ɓetde mbele leƴƴi gonɗi e leydi ndii (hay tumarankooɓe) ina keɓi hakkeeji mum to bannge faggudu e renndo e pinal cifaaɗi e Nanondiral ngal.

Sariya jowitiiɗo e paltoor

  1. Goomu nguu ina wasiyoo Laamu Muritani nde sahtotoo sariya kesa ka ƴetti, njowitiika e jaggirgol paltoor no warhoore, haa ka yahda e Nanondiral ngal, ka teskoo haa timma ngoƴaaji ɗi siimtooɓe heeriiɓe Diiso jojjanɗe aadee kolliti ɗii. Waɗi noon ko Goomu nguu ina teskii « Paltoor leƴƴi » e taƴe keewɗe sariya kaa cifaaka haa laaɓti ; ɗumɗoon noon ina waawi huutoreede ngam reɗɗude wellitaare won ɗiin goomuuji, haa teeŋti noon kadi huutoraade ɗum ngam haɗde suurtooɓe njiyaagu e paltoor leƴƴi e leydi hee haalde miijo mum en.
  2. Goomu nguu ina woƴaa ko wiyaa e naatirde Doosgal leydi ndii wonde ko Sariya Lislaam tan woni « tuugorde sariya » koo, woto ɗuum addande laamu nguu ƴettude won ɗeen doosɗe sariya ɗe njahdaani e Nanondiral ngal. Ɗum noon ngu wasiyii Dowla oo nde hoolkistoo mbele alaa geɗe ngoni heen baawɗe huutoreede ngam haɗde naftoragol won ɗiin hakkeeji cifaaɗi e Nanondiral ngal.

Paltoor feewde e Hardaneeɓe e leƴƴi ɓaleeji

  1. To bannge Paltoor feewde e Haradaneeɓe e leƴƴi ɓaleeji leydi ndii, Goomu nguu wiyi ina woƴaa goodgol haa hannde won ɗeen juɓɓule gaadanteeje kam e sikkeeji pinal, baawɗi semmbinde paltoor leƴƴi e joñgol hardaneeɓe, haa teeŋti noon e keɓgol Nehdi e Jaŋde e golle e ɗuhorɗe e cellal e sarwisaaji renndo. Ko noon kadi Goomu nguu woƴiraa famɗeende ɓaleeɓe (Haalpulaar en, Sooninkooɓe e Jolfuɓe) e hardaneeɓe nder laamu nguu, haa teeŋti noon e poostooji ngardiigu e ɗo fewjetee nder njuɓɓudi laamu e konu e polis e poostooji toɗɗeteeɗi (depiteeji, meeruuji ekn) kam e nokkuuji keeriiɗi e jaayɗe (art. 2,5).
  2. E nder ɗuum, Goomu nguu ina wasiyii Dowla oo : a) nde toppittoo no moƴƴi ciynugol moƴƴol sariya paatuɗo e paltoor leƴƴi, anndina mo yimɓe ɓee e ñaawooɓe ɓee e heedooɓe ɓee (awokaaji) e polis oo kam e yimɓe laamu woɗɓe halfinaaɓe ciynugol walla ndeenka sariyaaji. b) nde toppitoo gongol moƴƴol ɓaleeɓe e hardaneeɓe e denndaangal juɓɓule politik laamu nguu e renndo ngoo, kam e senngo heeriingo, haa teeŋti e poostooji woote e pewjugol, nder laamu e juɓɓule laamu, e konu e polis e jaayɗe ; e nder ɗuum, ina ɗaɓɓaa e laamu nguu nde rokkata limooje paatuɗe heen e ciimtol mum paangol. c) nde ƴettata kuule keeriiɗe feewde e won ɗeen dente ngam wallitde naatgol majje e renndo hee haa teeŋti e keɓgol jaŋde e golle e safaara. d) semmbinde oorle pindingol yimɓe ɓee e hoohooɓe diine e renndo ngam haɓde no moƴƴi e miijooji yawu feewde e hardaneeɓe.

Kaɓgol e njiyaagu e jiyɗingol

  1. Goomu nguu teskiima Dowla oo ƴettii kuule ngam haɓde e njiyaagu e jiyɗingol e batte mum (…), kono tan, Goomu nguu ina woƴaa a) luttugol batte njiyaagu e miijooji yawu ñiɓiiɗi haa tiiɗi e aadaaji jowitiiɗi heen ; b) baasgol woode keɓe ngam ɓetde njaajeendi njiyaagu ; c) caɗeele ɗe wonɓe e wimmbo jiyaagu kawrata nder renndo ngoo sabu mum en waasde jogaade karte dentitee, heɓde golle, janngude e jeyde leydi, hay leydi jinnaaɓe mum en, ɓe alaa ɗo payi so wonaa ruttaade e ngonka njiyaagu.
  2. E fawaade e ɗuum, Goomu nguu … ina wasiyoo dowla Muritani : a) nde roɓintoo keɓe ngam anndude njaajeendi ngonkaaji njiyaagu luttuɗi woodde e ɓeydude darnde ngam momtude denndaangal batte njiyaagu, tawa ina siyna e goonga sariya 031/2015 jowitiiɗo e barhoyingol njiyaagu e pawgol kuuge e baɗe njiyɗingol ; b) semmbinde oorle pindingol e caaktugol sariya oo, haa teeŋti nder goomuuji ɓurɗi farwude ɗii, kam e ñaawooɓe e heedooɓe e gollooɓe laamu halfinaaɓe ciynugol sariyaaji, hoohooɓe diine e renndo e haɓde e aadaaji e miijooji yawu dagnooji ɗeen baɗe ; c) Reende mbele defte daartol janngirɗe kuutorteeɗe e jaŋde hee ina peeñnina darnde yimɓe jiyɗinteeɓe ɓee ; d) Heñoraade ciynugol wasiyaaji kaalaaɗi ɗii e ɓetde, sahaa kala, ciynugol mum en wondude e woƴaaɓe ɓee ; e) yenaneede … mbele yimɓe ittaaɓe e ngonka njiyaagu ina keɓa kaayitaaji dantitee, ina keɓa golle e jaŋde e jeyi leydi, mbele aɓe mbaawa ronde, ɓe ndokkee leydi ; f) rokkude Goomu nguu maandinooje faggudu e renndo wonande yimɓe haalaaɓe ɓee.
  3. Goomu nguu ina woƴaa caɗeele ɗe jiyɗinaaɓe kawrata ngam wullitaade e waɗde feere haa polis e ñaawoore heɗoo ɗum en, caɗeele waɗde wiɗtooji jowitiiɗi e ɗeen geɗe, caɗeele denndingol geɗe ceedtotooɗe, caɗeele waɗde feere haa ñaawoore toppitoo baɗe njiyaagu haa ƴetta kuuge tolniiɗe heen. Goomu nguu ina woƴaa kadi baasgol ñaawirɗe karalleeje (kalfinaaɗe njiyaagu) gonɗe e Nuwaasoot e Nuwaadibu e Neema rokkeede kaɓirɗe e ngalu ko ngollorii, Goomu nguu ina woƴaa kadi ko kuuge pawaaɗe haa jooni e baɗe njiyaagu ɗee mbeeyondiri e bonannde geɗe ñaawaaɗe ɗee.
  4. Goomu nguu ina wasiyii Dowla oo nde yenantee mbele njiyɗinaaɓe ɓee ina mbaawa joɗɗinde wullitaango tawa kulɓinaaka, mbele ngoon wullitaango ina winndee, wiɗto waɗee, waɗɓe bonannde ɓee ñaawee, pawee kuuge tolnondirɗe e bonannde baɗe mum en. E ngu wasiyii kadi Dowla oo nde rokkata ñaawirɗe Nuwaasoot e Nuwaadibu e Neema ngalu e yimɓe yonɓe mbele ina mbaawa golloraade no fotiri nii. Dowla oo ina foti habrude Goomu nguu njeñtudi kafeeje paatuɗe e njiyaagu jettinaaɗe ñaawoore ɗee.

Ƴellitgol ɗemɗe  Pulaar, Sooninke e Wolof

  1. Goomu nguu ina teskii Dowla oo ina heɓtini wonde Wolof e Sooninke e Pulaar e Arab ko ɗemɗe ngenndiije, kono ko Arab tan laawɗinaa (ɗemngal laamu e jaŋde e golle). Goomu nguu ina sunii e baasgol woodde kabaruuji paatuɗi e ɓamtugol tabitngol, janngingol e kuutoragol ɗemɗe ɗe ngonaa Arab ɗee, nder njuɓɓudi laamu e sarwisaaji renndo e ñaawirɗe e jaayɗe. Goomu nguu ina teskoo wonde baasgol walla ŋakkeende kuutoragol ɗee ɗemɗe ina waawi ustude naftoragol leƴƴi kaalooji ɗee ɗemɗe hakkeeji mum en ɗi Nanondiral ngal heɓtinani ɗum en ɗii.
  2. Goomu nguu ina wasiyoo Dowla oo nde huccanta, caggal nde diisnondiri e leƴƴi goƴaaɗi ɗii, laawɗingol Pulaar e Sooninke e Wolof (ɗemɗe gollorteeɗe nder laamu, janngeteeɗe…). E ngu hesɗitina wasiyaaji maggu ɓennuɗi (CERD/C/65/CO, para.20 mo 10/12/2004) feewde e Dowla oo ngam naatnude nder tippudu nehdi e jaŋde leydi ndii wonande sukaaɓe yiɗɓe janngude e ɗeen ɗemɗe, ngu toppitoo hoto kuutoragol ɗemɗe ɗee wonde kuutorgal joñirgal won ɗiin leƴƴi. Goomu nguu ina wasiyoo kadi Dowla oo nde semmbinta kuutoragol ɗemɗe ngenndiije ɗe ngonaa Arab ɗee nder njuɓɓudi laamu, nder sarwisaaji renndo e tippudi ñaawoore kam e polis, mbele yimɓe ɓe kaalataa Arab ɓee ina mbaasaa joñeede e nder naftoragol hakkeeji lelnaaɗi e Nanondiral ngal.

Sifaa njogarameejo paltoor leƴƴi

  1. Goomu nguu ina woƴaa luttugol e nder won ɗiin leƴƴi baɗe gaadoraaɗe ɗe moƴƴaani, kaɗooje rewɓe naftoraade e timmal hakkeeji mum en cifaaɗi e Nanondiral ngal, haa teeŋti e hakke jeyde leydi walla ronde leydi. Goomu nguu ina woƴaa kadi ko sukaaɓe rewɓe heewɓe, ummiiɓe e yimɓe jiyɗinanooɓe walla e leƴƴi ɓaleeji leydi ndii, lutti e humambinnaagal walla ngoppata jaŋde no feewi, tee njogii caɗeele heɓde no njanngiri jaŋde toownde, lutti joñeede.
  2. Caggal ciftingol wasiya maggu kuuɓtodinɗo tŋ 25 (2000) jowitiiɗo e mbaadi njogarameeri paltoor leƴƴi oo, Goomu nguu ina wasiyoo Dowla oo nde ƴettata kuule katojinaaɗe ngam momtude baɗe gaadoraaɗe kaɗooje rewɓe e sukaaɓe rewɓe naftoraade hakkeeji mum en, haa teeŋti noon e hakke jeyde leydi walla ronde ɗum. Goomu nguu ina ɗaɓɓira Dowla oo baylugol Dabi ɗowooji galle e waɗde oorle kumpital paatuɗe e potal hakkeeji hakkunde worɓe e rewɓe nder yimɓe hee, haa teeŋti feewde e hoohooɓe aada e diine. E ngu wasiyoo kadi Dowla oo nde semmbinta kuule ƴellitgol jaŋde feewde e sukaaɓe rewɓe hardaneeɓe e leƴƴi ɓaleeji ɗii ngam ustude tolno humambinnaagu e goppugol jaŋde. Goomu nguu ina ɗaɓɓira Dowla oo nde rokkata limooje paatuɗe heen nder ciimtol mum paangol.

Paltoor nder donnugol ngenndaagu

  1. Goomu nguu ina wondi e sokla ko kuulal 8 Dabi ngenndaagu (sariya tŋ 1961-112 mo 12 suwee 1961) kam e kuule 13 e 16 sariya tŋ 2010-023 mo 11 feebariyee 2010 momtuɗo won lelnanɗe sariya 1961 oo, lelni doosɗe ceertuɗe wonande worɓe e rewɓe ko faati e donnugol sukaaɓe jibinaaɓe caggal leydi kam e suddiiɓe iwdi tumarankoori, ngenndaagu mum en.
  2. Goomu nguu ina wasiyii Dowla oo nde hoolkistoo mbele worɓe e rewɓe muritaninaaɓe ina pota hakke jowitiiɗo e donnugol sukaaɓe mum en e suddiiɓe mum en ngenndaagu. (Ɗum firti ko so gorko ko muritaninaajo, sukaaɓe mum e suddiiɓe mum ina njogoo hakke wonde muritaninaaɓe, kono kadi so debbo ko muritaninaajo, sukaaɓe mum e jom galle mum yo njogoo hakke wonde muritaninaaɓe).

Ngonka muritaninaaɓe mooliiɓe e artiraaɓe to/ (e ummoraade) Senegaal.

  1. Goomu nguu ina wondi e sokla, kam fof e teskaade kabaruuji ɗi Dowla oo rokki ɗii, sabu kabaruuji kollitooji caɗeele duumiiɗe ɗe won ɓeen artiraaɓe ummoraade Senegaal ngam heɓde ballal kaanngal ngam keɓtugol darnde mum en e renndo hee kam e njuɓɓudi laamu hee, ngam jannginde sukaaɓe mum en, ngam keɓde safaara, ngam gollaade kam e keɓde kaayitaaji etaa siwil e keɓtude leyɗeele mum en ɗe ɓe mbiyi ko kamɓe njeyi. Goomu nguu ina wondi e sokla hoto huunde e artiraaɓe ɓee ngontude yimɓe ɓe ngalaa ɗo njeyaa. Yanti heen, e ngu sunii e ko Dowla oo suwaa tawo ɓamde sariya paatuɗo e moolagol.
  2. Goomu nguu ina wasiyoo Dowla oo nde ɓeydata semmbe ngam dañande caɗeele koɗtugol muritaninaaɓe artiraaɓe Senegaal safaara duumotooɗo, haa arti noon to bannge faggudu e renndo, rewrude e ballitgol keɓgol golle, e jaŋde e safaara e jaawnugol naattugol maɓɓe e njuɓɓudi laamu, keɓgol jeyi leydi e kaayitaaji etaa siwil kamɓe e sukaaɓe maɓɓe. Goomu nguu ina wasiyoo Dowla oo nde siifata, siyna, Nanondiral 1954 jowitiingal e yimɓe ɓe ngalaa ɗo njeyaa kam e Nanondiral 1961 jowitiingal e ustugol keeweendi yimɓe ɓe ngalaa ɗo njeyaa. Goomu nguu ina wasiyii kadi Dowla oo nde yaawnata eɓɓaande yowitiinde e hakke moolagol e Muritani.

Ndonaandi aadeeri kewkewe 1989-1991

  1. Goomu nguu humpitiima kabaruuji ɗi Dowla oo rokki ɗii, kono ina heddoraa sokla sabu Dowla oo waasde haa hannde wiɗtude haa annda warɓe koninkooɓe ɓaleeɓe walla majjuɓe e sahaa kewkewe 1989-1991, e waasde mo lomtinande loraaɓe ɓee walla ronooɓe mum en no fotirnoo nii. Goomu nguu ina sunii ko Dowla oo ƴetti Sariya tŋ 93-23 mo 14 suwee 1993 ngam yaafaade waɗnooɓe ɗeen bone, sibu ɗuum ina haɗa peeñgol goonga wonande ngool jaɓɓugol jojjanɗe aadee. Goomu nguu ina teskii wonde baasgol wiɗtude ngam laɓɓinde ɗeen kewkewe, ina waawi, so ɓooyii, bonnude ngootaagu renndo ngoo e ngenndi ndii.
  2. Goomu nguu ina wasiyii Dowla oo nde ƴettata kuule ngam ñawndude haa timma ndii ndonaandi aadeeri. Ina heen firtude sariya yaafuya 1993 ngam feeñninde goonga e anndude waɗnooɓe bone e ɗeen kewkewe, kam e lomtinangol moƴƴol denndaangal loranooɓe e ronooɓe mum en.

Keɓe paatuɗe e paltoor leƴƴi

  1. Goomu nguu ina sunii e pamɗugol kabaruuji Dowla oo rokki tawi ko paatuɗi e gullitaali, e wiɗtooji, e nawgol sariya, e ñaawooje, e kuuge ɗe ñaawooje Dowla oo pawi e dow baɗe paltoor leƴƴi, walla kuule ɗe juɓɓule goɗɗe ƴetti ko faati e ɗuum.

So Goomu nguu tuugniima e wasiya mum kuuɓtodinɗo tŋ 31 (2005) jowitiiɗo e paltoor leƴƴi nder njuɓɓudi laamu kam e sifaa no tippudi ñaawoore kuuge gollortoo nii, e ngu siftina Dowla oo wonde baasgol woodde gullitaali walla ñaawooje joopiiɗe paltoor leƴƴi ummoriiɗi e loraaɓe ɓee, ina waawi feeñninde baasgol woodde sariya keeriiɗo paatuɗo heen, ŋakkeende humpitaade ɗo ɗum waawi wulliteede, ŋakkeende pellital laamu nguu ñaawde waɗooɓe ɗeen golle paltoor, baasgol hoolaade tippudi ñaawoore kuuge ngoodndi ndii walla hulde lorateeɓe ɓee tampineede so ngullitiima. Goomu nguu ina ɗaɓɓi e Dowla oo nde darotoo mbele sariya leydi ndii ina waɗa dame coklaaɗe mbele yimɓe ɓee ina ngannda hakkeeji mum en, haa teeŋti noon e yimɓe wuurɓe e nder tuddule mooliiɓe e artiraaɓe, yimɓe eggiyankooɓe kam e yimɓe dowri, kam e yimɓe rimɗinaaɓe e njiyaagu. Ɗuum ina toɗɗii kadi ñawirɗe toppittooɗe paltoor leƴƴi.

Pelle ɗe ngonaa laamuyeeje e pelle jojjanɗe aadee

  1. Goomu nguu ina sokli sabu ko golle pelle ɗe ngonaa laamuyeeje e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee njuɓɓinta njowitii e yamiroore ko idii, kam e ko won heen kawrata e paddooje to bannge laamu ngam heɓde yamiroore, haa ɗum addana ɗum en gollaade e nder suuɗaare. E ngu sokli kadi sabu kabaruuji kollitooji wonde won ɗeen terɗe pelle jojjanɗe aadee kulɓintee walla kaljintee walla mdummbetee koo. Goomu nguu ina soklani ñawoore Seek wul Mkaytiir sabu ñiŋii ko won ɓeen yimɓe tuugotoo e Lislaam ngam dallinde paltoor leƴƴi e njiyaagu, kam e ñaawgol Umar wul Beybakar sabu ñiŋii darnde laamu nguu feewde e ndonaandi aadeeri ; Goomu nguu ina huli hoto golle baaɗe nii njibinde weeyo haɗoowo kala cuurtugol jaɓɓugol jojjanɗe aadee, walla jaɓɓugol Nanondiral ngal.
  2. Goomu nguu ina semmbina Dowla oo nde waɗɗinta e pelle ɗe ngonaa laamuyeeje e pelle daraniiɗe jojjanɗe aadee tintingol golle tan (itta baɗɗingol keɓgol yamiroore) ; ɗuum ina foti naworde hay pelle kaɓotooɗe paltoor leƴƴi e njiyaagu e baɗe njiyaagu. E ngu wasiyoo Dowla oo nde faddotoo, nde reenata ɗee pelle e naatgol e fiyakuuji mum en ngol rewaani laawol kam e kulɓingol e kaljingol, o sunnoo kala nde o hollitaa golle baaɗe noon. Goomu nguu ina wasiyoo kadi Dowla oo nde hoolkistoo haa yenanee mbele sariyaaji ƴettata ɗii kaɗataa ñiŋgol jaɓɓugol jojjanɗe aadee.

Wasiyaaji goɗɗi

Ciifgol kuutorɗe goɗɗe

  1. Sabu teskaade denndaangal jojjanɗe aadee fof njahdata, ceerndotaako Goomu nguu ina wasiyoo dowla oo nde siifata kuutorɗe winndereeje jowitiiɗe e jojjanɗe aadee ɗe o jeyaaka tawo ɗee, haa teeŋti e lelnanɗe toɗɗiiɗe ŋaddet leƴƴi baawɗi joñeede e heedeede, ko arti e Nanondiral (tŋ 189) OIT paatungal e gollotooɓe e galleeji (mbinndaneeɓe e booyuuji ekn.)

Jaabawol Bayyinaango Tuugnorgal golle Durban

  1. E tuugnaade e Wasiya kuuɓtodinɗo tŋ 33 (2009) paatuɗo e batu ƴeewtorgu Durban, Goomu nguu ina wasiyoo Dowla oo nde siynata Tuugnorgal golle Durban ngal Batu kuuɓtodinngu luulndiingu paltoor leƴƴi, boroɗaagu e ŋakkeende muñal, ƴettangal e settaambar 2001 gollorteengal ngal, tawa ina teskii winndannde sakkitiinde Batu ƴeewtorgu Durban jooɗinoongu to Jeneef e lewru abriil 2009, so ina siyna Nanondiral ngal.

Goomu nguu ina ɗaɓɓa e Dowla oo nde waɗata e ciimtol mum muddewol paangol, kabaruuji laaɓtuɗi jowitiiɗi e tuugnorɗe golle ɗe o ƴetti kam e kuule goɗɗe nde o ɓami ngam siynude Bayyinaango ngoo kam e Tuugnorgal golle Durban e nder leydi ndii.

Diisnondiral e renndo siwil

  1. Goomu nguu wasiyiima kadi nde Dowla oo udditta kaaldigal e pelle renndo siwil gollotooɗe e ndeenka hakkeeji aadee haa teeŋti e haɓotooɓe paltoor leƴƴi, feeñnina ko gollii heen nder ciimtol mum paangol kam e rewindo teskuyaaji baɗaaɗi ɗoo ɗii.

Ciimtol ngol joofiri ko wasiyaaji cariiɗi goɗɗi, ina jeyaa heen :

Taƴe kimmuɗe no feewi

  1. Goomu nguu ina fooɗta hakkille Dowla oo e kimmugol teeŋtungol wasiyaaji gonɗi e taƴe 14 e 20 e 26 ; e nder ɗuum ina ɗaɓɓi e mum nde feeñinta e ciimtol mum paangol, kabaruuji jaajɗi paatuɗi e kuule memotooɗe ɗe ƴetti ngam ciynugol ɗiin wasiyaaji.

Cargol kabaaru oo

  1. Goomu nguu ina wasiyoo Dowla oo nde saaktata ciimti hollitta ɗii, e nde saaktata kadi teskuyaaji cakkitti Goomu nguu nder ɗemngal laawɗungal ngal, kam e nder ɗemɗe ngenndiije kuutorteeɗe ñalnde kala e leydi hee ɗee, hono no fotiri nii.

Tonngani on ɗum ko Bookara Aamadu Bah

Nanondiral winnderewal paatungal e mumtugol denndaangal mbaadiiji paltoor leƴƴi

 ko Nanondiral Fedde Ngenndiije Dentuɗe, puɗɗingal siyneede ñalnde 4 saawiyee 1969. Nanondiral ngal ina waɗɗini e kala leydi ciifndi ɗum, nde momtata kala paltoor to bannge leñol, kala ceerndugol leƴƴi walla Apartaayd, e daranaade ɓamtude paamondiral hakkunde denndaangal leƴƴi. 

Ina wiyaa e udditirde Nanondiral ngal : « Nder ngalɗoo Nanondiral, konngol “paltoor leƴƴi” joopii ko kala ceerndugol, ɗawgol, deɗɗugol walla ɓurnugol tuugingol e edda leñol, noordi (goobu), jibinannde, iwdi ngenndi maa leñol, tawi faandaare mum ko firtude walla haɗde keɓtingol, maa naftoragol walla gollaloragol, nder ngonka potal, hakkeeji aadee kam e wellitaare worworde to bannge politik, faggudu, renndo e pinal walla e faanu nguurndam renndo baawɗo wonde kala. » (taƴre 1 kuulal gadanal).

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.