Kaalden Goonga : “deƴƴere wonaa yejjitde”

0
903
Kaalden Goonga
Kaalden Goonga. Winndannde Malal Sammba Gise

«Deƴƴere wonaa yejjitde ». Ngol konngol heewnoo naneede ko e yeewtere « suɓo ɓelɗo ma ndokkaa mo njiɗan ɗaa ». Ellee kadi e ngol huutoreee hannde e WhatsApp. Kono wonaa toon pay-ɗen. Pay-ɗen ko e dawrugol walla mbiyen ko Mammadu Sammba Joob (yoo yurmeende Alla won e mum) wiyatnoo : «polotigi ko pene tigi». Sikke alaa, sahaaji nani ɗoo ɓenni, ko fayti e dawrugol laatinooma « coftinirgel ɓalli ɗemɗe kaalooje ndeƴƴaani e dillinirgel peɗeeli binndooji ɗi pooftani».

Waɗi en wiyde « deƴƴere wonaa yejjitde », ko waasataa tawa en potiino haalde kaa haala gila nde ka woni coccorgal ndee. Kono padno-ɗen ko haa hakkillaaji ndeeƴa, woto en keɗoreede tan noppi, henndu nawa tawa faamaaka. Eɗen njiɗi etaade artude e geɗel gootel. Eɗen ñaagii noon, woto hay gooto ittu haala men kaa ɗo woodi waɗta ɗum ɗo alaa.

Sabu alaa lannda dawrugol ka ngon-ɗen saka eɗen nguuroo no nawlirɗo mo nuunɗaani nii. Njiɗ-ɗen tan ko addude ballal e faamaamuya, haa faamnooɓe ɓeydoo faamde, ɓe paamaano kadi paama. Mbele kadi anndunooɓe ciftora, ɓe nganndaano nganndora. Njiɗ-ɗen haalde ko ko fayti e konngol « kawtal, to bannge dawrugol ».Ene waɗi ko mbiyaten fedde, ene waɗi kadi ko wiyatee kawtal.

•Fedde renndini ko yimɓe jogiiɓe fayndaare wootere, fellitɓe rentinde doole mumen, miijooji mumen, peeje e ngaluuji mumen ngam heɓde ndeen fayndaare.

•Kawtal noon, ko pelle keewɗe tawtondirta njogoo mbaydi «fedde pelle». Firti ko fedde fof ene jogii njuɓɓudi mum, payndaale mum e ginol mum golle. Pelle nannduɗe payndaale fof njooɗodoo, lelna ginol golle ngam gollodaade e won e fannuuji. Tawa noon fedde heen fof ene heddodii e ndimaagu mum.

Paamen, kawtondiral pelle wonaa moɗ-moɗtondiral mumen. Ɗe ngollodto e fannu gooto tan, so fayndaare heɓaama so heɓaaka, wootere heen fof ruɗtoo e golle mum keeriiɗe, haa golle denndaaɗe kese kadi njonta, ɗe ndenta ɗe liggodoo.

So en ndokkii yeru, Fedde ene yiɗa yuɓɓinde ñalɗi pinal, tawa alanaa ɗum doole. Hawra e fedde woɗnde ene yiɗi waɗde ko wayi noon, ɗe ndenta (walla mbiyen ɗe kawtondira) ɗe ngolloo gollal ngal. So ɓennii kadi, wootere fof ruɗtoo e golle mum haa sahaa goɗɗo kadi. So en mbiyii pelle noon, wonaa tan pelle pine, walla pelle coftal ɓalli. Hay pelle dawrugol ene heen. Woni ko mbiyaten Lanndaaji koo. Sabu lannda dawrugol ko fedde no fedde coftal ɓalli nii, ko payndaale ɗee tan ceerti, kono njuɓɓudi ndii ko ngootiri.

E nder ɗuum, so wooteeji njontii, lanndaaji dennduɗi payndaale fof ene mbaawi hawtondirde ngam jinnganondirde haa keɓa ko njiɗi koo. So en ndokkii yeru:

•Sammba ene jogii lannda mbiyateeka AF, tawi kanum jooɗorde mum woni ko e diiwaan Rewo (so woote yontii, teemedere fof heen 30 ko kaan lannda ngootanta). Ko hono ɗuum kadi o jogii to diiwaan Funnaange e diiwaan Hirnaange,

•Demmba, lannda mum wiyatee ko GH, jooɗorde mum woni ko ko diiwaan Funnaange, ɗo o jogii e teemedere fof, 25 neɗɗo gootanoowo mo. Ko hono ɗuum kadi o jogii diiwaan Rewo e diiwaan Hirnaange

•Lannda Hammdi wiyatee ko KL, jooɗorde mum woni ko diiwaan Hirnaange, tawi so o wootondiraama toon, omo waawi heɓde e teemedere fof, yimɓe 50, ko hono ɗuum kadi o jogii diiwaan Rewo e diiwaan Funnaange

So woote sarɗiyankooɓe yontii (woni dipiteeji), ngam lannda daña dipitee, alaa e sago daña wootanooɓe 100. So tawii Hammadi e Sammba e Demmba, gooto fof yahrii bannge mum, hay dara ɓe ndañataa e diiwanuuji lanndaaji maɓɓe ñiiɓi ɗoo. Waɗde, so ɓe njiɗaa sooyde, alaa e sago ɓe mballondira. Woni, ɓe mbaɗa Kawtal hakkkunde Lanndaaji maɓɓe (AF, GH, KL), Eɓe mbaawi noon rokkude kawtal innde heeriinde, tawa kadi ko hawraande. Yeru: KAWTAL LANNDAAJI DENNDUƊI MIIJO (KALADEM). So ɗuum laatiima, gooto heen fof yilloyoo diiwaanuuji tati ɗii, fammina terɗe mum goodal kawtal ngal, ruɗtoo rokka jamirooje, hono nii:

•Sammba e Hammadi mbiya wootanooɓe ɗumen funnaange ɓee yoo ngootan lannda Demmba, woni GH. So ɗuum laatiima, wotantunooɓe AF e KL wonɓe e diiwaan Funnaange ɓee fof, maa ngootan GH, waɗta e ko joginoo toon koo. Waɗde o daña 30 + 25 + 50 hawra 105. Waɗde Demmba daña wonde Dipitee.

•Demmba e Sammba ne, njamira wootanooɓe ɗumen hirnaange ɓee (30 e 25) nde ngootanta Hammadi. So Hammadi waɗtii heen ko jogii koo (50), kanum ne daña (30+25+50, hawra 105). Waɗde o wona dipitee

•Hammadi e Demmba kadi, njamira wonanɓe ɗumen Funnaange ɓee yoo ngootan samba. So yantinii heen ko jogii toon koo, hawra 105, Kanum ne daña wonde dipitee.

So tawiino gooto heen fof rewiino tiinde mum dañata tan koko jogii e diiwaan mum koo, waɗde sooyat e dañde dipitee sabu yonataa. Ko ɗuum addata haa alaa e diiwanuuji ɗii fof ɗo gooto e maɓɓe wonata dipitee. Kono so ɓe ngittii maw-maw, ɓe njaɓii hawtondirde doole maɓɓe e sahaa nde kawtondiral yonti, maa gooto e maɓɓe fof yiyto heen hoyre mum.

Waɗde en paamii kawtal pelle, ko ballondiral mumen e sahaa nde wootere fof teelata soya. Ko nii woni wootere adda ko jogii totta ndeya, tawa ustanaani ɗum hay dara. So gollal ngal gasii fedde fof ruɗtoo e njuɓɓudi e golle mum. Tawa noon kadi eɗe ndiisnondira sahaa-e-sahaa fof, woto woode ko betti ɓe. Eɗum naamnii yankinaare, laaɓ-ndeeraagu, waasde huuñɗude, ittude hooram-hooraagu, yiɗande banndum ko yiɗani hoyre mum koo.

Mbele ɗum ina waawi laataade hannde e ngoo renndo ngo cuus mi wiyde dental mum koko ronkaa, kawral e batuuji ko ko yiilaa heɓaaka, ɗo koyɗe kala puɗɗiiɗo toowde peretee, ɗo gooto fof yiɗi ardaade sab tan yiɗde feeñde? Ko naamnal ngal miin ngel ɗoo kam mi waawaa jaabaade, kono waasataa ɗo baawɗo ɗum woodi e jogorɓe jaanngude ndee ɗoo winndannde. Waɗde oɗon cabbaa. Tonngira konngol jaayndiyanke oo «jam too, jam gaa, jam ɗo hakkunde ɗoo»

Malal Sammba Gise

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.