Hay gommbal ɓe palaani heen !

"Hay gommbal ɓe palaani heen !" Ko tiitoonde winndannde jogornde yaltude e Fooyre Ɓamtaare tŋ 103 (maayirɗe settaambar 2012), yowitiinde e dartingol golle Sahel TV, gooto e teleeji keɓnooɗi yamiroore ɗii. Ɗum dey woni « taaɓaaki fukkii ». Tele oo ko fuɗɗii golle koo ɓooyaani. Kono gila o fuɗɗii, yimɓe fof ina kawri ko kanko fof ɓuri hollitde mbaadi Muritani tigi-rigi, sibu leƴƴi leydi ndii fof, e ɗemɗe mum en, ina ndañi heen geɗal ngal meeɗaa dañde e tele ngenndi oo, walla e teleeji goɗɗi, ko nanndi e Chingiti TV,

Un nouvel ouvrage d’Aboubacry Moussa Lam revisite les origines des Peuls

Dakar, 23 août (APS) -L’historien égyptologue, le professeur Aboubacry Moussa Lam de l’université Cheikh Anta Diop de Dakar, ne se lasse pas de rechercher les origines des Peuls en proposant récemment un ouvrage, écrit en pulaar, intitulé ‘’Fulbe gila Héli-e-Yooyo haa Fuuta-Tooro’’ (Les Peuls de Héli et Yoyo au Fouta Toro), fruit de ses recherches, coédité par les Presses universitaires de Dakar et les Editions Papyrus Afrique.

L’origine des Peuls a été une préoccupation de nombreux chercheurs. Qu’ils soient Européens ou Africains, chacun y est allé avec sa thèse. Ainsi le Dr Lelèvre (1882) soutient que les Peuls ont des origines gaulliennes à cause de leur teint clair. 

Kartal Mali

Ngonka ɗemɗe nder leydi Mali

Mali woni ko e Afrik hirnaange. Heedi ndi rewo ko Alaseri, bannge fuɗnaange ko Niiseer e Burkinaa, bannge worgo ko Koddiwaar e Gine, bannge hirnaange ko Senegaal e Muritani. Mali ko leydi njaajndi sibu wertallo mayri ko 1,2 miliyoŋ km2 (Almaañ e Farayse e Angalteer e Belsik e Pays-Bas so ndenndinaama). Yolnde hakkunde rewo oo e worgo ngoo ko 1 600 km. Ndi waɗi ko diiwanuuji 8, ɗiin ngoni : Tummbuktu, Gaawo, Mopti, Kaay, Kulikoro, Sikaaso, Segu, yanti e laamorgo hee, hono Bamako.

Miijo (5) : putgol naange e mutgol mum

Kaalen ko fayti e putgol naange e mutgol mum.

So mbuuɗu naange feeñii subaka law fuɗnaange, mbiyen naange fuɗii. So mbuuɗu nguu nattii yiyeede hedde futuro, mbiyen naange mutii.

Mbiyaten naange fuɗii, ko nde njiy-ɗen mbuuɗu naange ngee fuɗnaange; nge mutii, nde nattu-ɗen yiyde mbuuɗu nguu.

Oogirɗe Aksuus : daartol

Oogirɗe Aksuus, lollirɗe « Gelbe Mogreen » keedi ko kilooji 5 hirnaange worgo wuro ngoo. Eɗe mbaɗi kaaƴe keewɗe, ina heen kaŋŋe e kiri. Ɗe njiytaa ko hedde 1940.

E hitaande 1945 koloñaal Farayse sosi fedde wiyeteende MICUMA ngam fuɗɗaade aggito kiri. Caggal ɗuum, e hitaande 1968, SOMIMA (fedde tuubakooɓe kadi) lomi yolnde. Ko kayre mahi isin oo e laawol hakkunde Nuwaasoot e Aksuus, kam mahi 440 koɗorde gollotooɓe ɗee.

Diiwanuuji e leppi Fuuta hanki

En puɗɗoriima innde Geno, gooto mo senaare woodani, kisɗo, kisnuɗo, kisnoowo, mo kisal alaa gaagaa mum, toowɗo, toownuɗo kala ko toowi, tedduɗo, teddinɗo kala ko teddi, mo fittaandu e arsuko tagoore ngoni e tamannde mum, jiɗoowo waɗa, baɗoowo laatoo.

En puɗɗoriima innde Geno, caabiiɗo nguurndam, lori heen enɗam,

fof3.jpg

Ñalɗi kuccam FƁPM

Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani yuɓɓinii ñalɗi miijagol e kuccam Fedde ndee, tuggi alkamiisa 6, haa aset 8 settaambar 2012. Ngool miijagol foti yuumtude ko e lelnugol kuccam kesam e laabi kesi wonannde fedde ndee.

Faatimata Mbay heɓii njeenaari “Trafficking in Persons Report”

Trafficking in Persons Report" (Njulaagu yimɓe) takkanii Sokna Faatimata Mbay « galaŋ », woni rokkii ɗum njeenaari laamu Amerik (Biro Ndeenka e Hare Njulaagu Yimɓe : Bureau de surveillance et de lutte contre la traite des personnes) rokkata yimɓe ɓe suɓii sabu darnde mum en ngam haɓaade njulaagu yimɓe. O jeyaa ko suɓtaaɓe wonande hitaande 2011 ndee, sabu maantingol darnde mum en. O heɓi ndi ko e juuɗe Kuuɓal Dowla Amerik, hono Sokna Hillary Clinton, ñalnde 19 suwee 2012. Faatimata Mbay woni hooreejo fedde wiyeteende AMDH, woni Fedde Muritaninaare Jojjanɗe Aadee.

29 mee 1968 e 15 sulyee 2012 : gollotooɓe cuniima

E hitaande 1968, ubriyeeji Suwoyraat luurdunoo ko e sosiyatee Miferma, dahatnooɗo jamɗe leydi men, sosiyatee laatinooɗo “laamu e nder laamu”, ina waɗa ko welaa; hannde ne, ubriyeeji Aksuus luurdi ko e sosiyatee biyeteeɗo MCM, dusoowo kiri men e kaŋŋe men, ina posna sato men, tawi alaa fof ko ɓesngu men naftorii e njeeygu ɗeen oogirɗe. E oon sahaa, laamu ndeftinoongu Farayse

Tumbuktu : Ñaangel dimel

Tumbuktu ko wuro heewngo innireede « wuro kaawisaaji ». Ina jeyaa e ko saabii ɗuum, waasde newaade faamde sifaa wuro ngoo : mbele ko ngo wuro safalɓe, walla ko wuro fulɓe e sonraay en ? Alaa ! Ma a taw ko ngo wuro tuwareg en walla aarabeeɓe ɓe iwdi Maruk ? So en njiɗii fooftinde koye men, mbiyen, alaa heen fof ko ngo woni, walla ko ngo ɗuum fof !

Njiyaagu e Muritani : Inta aanniinde

« Defte Fiqh ina ngaanni yimɓe hannde : so a janngii ko winndaa e majje koo, itte-ɗaa e palaas maa, so a duppii ɗe, coke-ɗaa ». Ngolɗoo konngol ina tonngi caɗeele gonɗe e gagga njiyaagu e nder leydi men. Ɗum naworii hafeere hooreejo fedde IRA, hono Biraam wul Dah wul Abeydi, duppunooɗo defte laawol Maalik sabu mum yooɓtoraade ɗe dagnude njiyaagu, gonɗo hannde e kasoo ko ina wona lebbi kam e huunde e yahdiiɓe mum.

Ko sakkitii koo, ko gooto e satiiɓe Kalifu Geɗe Lislaam ittaa e palaas mum sabu mum yooɓtoreede waɗde jeeyngal njiyaagu.

Coñce: Ngatamaare

 

Ñalnde ñalli aljumaa jofi aset, hoore biir, ɗo wiyetee gite mbiljinii cuwaa, majje lugge, cewɗe, carfuɗe, ɗelñi e tiinde buulel. Ina hawraa nduun lobbudu so majii, kala demoowo, hakkille mu mina arta e ruumaano mum rawane. Jom teskuyaaji en cifoo, mbiya « ko nii dey wayatnoo nde jam waɗa ».