Coñce: Ngatamaare

0
1638

 

Ñalnde ñalli aljumaa jofi aset, hoore biir, ɗo wiyetee gite mbiljinii cuwaa, majje lugge, cewɗe, carfuɗe, ɗelñi e tiinde buulel. Ina hawraa nduun lobbudu so majii, kala demoowo, hakkille mu mina arta e ruumaano mum rawane. Jom teskuyaaji en cifoo, mbiya « ko nii dey wayatnoo nde jam waɗa ». 

 

Ñalnde ñalli aljumaa jofi aset, hoore biir, ɗo wiyetee gite mbiljinii cuwaa, majje lugge, cewɗe, carfuɗe, ɗelñi e tiinde buulel. Ina hawraa nduun lobbudu so majii, kala demoowo, hakkille mu mina arta e ruumaano mum rawane. Jom teskuyaaji en cifoo, mbiya « ko nii dey wayatnoo nde jam waɗa ». 

Leelaani golal ruƴƴi fuɗnaange rewo, haa totti laaci maayo worgo, kibbo haftii, darii, yiili hoore, moosi sappii, o wiyi : « Ndiŋ ! Sammba uumi ñawaani, ceŋelal sippooɓe, kjeykal remooɓe, dilli wuura, dillaani baayeeji maa ndaase. Yo ar adda jam, adda ko heƴi e juuɗe men ».

Nder oon jamma, nde yahi haa feccini, henndu wutti, kammu e leydi njokkondiri, baade coori (cooki), majje e kartaali e ndiyam fof coomondiri, leelaani caaɗli pusi, beeli keewi lattinii, maayo soori gila weetaani, ɗum ko golle ngatamaare ! Nde yimɓe pini subaka, rewɓe e worɓe, sukaaɓe e mawɓe, gooto fof finiri ko weltaare, coftal e cagataagal mawngal, sabu ñalnde jañja mbaaddi alaa, gooto fof ko sagata. Ko ɗum waɗi Sammba Mamdu e Mammadu Kuñnjo, gooto e maɓɓe fof ina jañnjitira bannge, ina hargitoo ɓesngu mum yo yaawno weetii, sabu golle ko law. Ɗoon e yontere tawata ko gawri fuɗii, huɗo fuufii, leydi suɗoo, suddoo leƴƴi puɗi kecci, muumon Alla mbeltoo, leɗɗe olnooɗe ndañta caayaale kese, nguboo, nguuboo, kullon ladde cuuroo gite waañooɓe. So ladde ndee suɗoriima nii, ko ndeen mbiyaten nakkon men puɗɗiima ɓesnude, sabu ndammiri morsat, nayi paytoo, ɓerɗe aynaaɓe ndeeƴa, keccol riiwa yooro, yaajeende riiwa faaɗeende, ɓuuɓol riiwta mbooy, jam dañtee, Fuuta welta, yeewta, ferɓe e  ɗanniinooɓe ngarta, woni jam dañtaama …

Abbaas Baayel Ac, 
Catal Nuwaadibu (Fooyre Ɓamtaare tŋ 25/26, darorɗe 1987)