Julaaɓe dorog to galle laamorɗo

0
1530

Jaaynde wiyeteende Alakhbar.info, saaktunoonde ‘’yeewtere hakkunde Abdel Asiis e saaysaaye Iraknaajo’’, bayyinii kadi, ñalnde alarba 15 mee 2013, winndannde ɗo wiyaa wonde hooreejo leydi ndii bismiima to galle laamorɗo too, gayi ɓuji njulaagu dorog. Gooto e ɓeen nii, jeyaa ko yimɓe ɓe Interpol (fedde adunaare haɓotoonde bonanndeeji) yiylotoo hannde. Heen gooto kadi, ko ñaawoore Muritani yiylotoo ɗum.

Alakhbar wiyi ɓe keɓii naatde leydi men ndii e cili keewɗi ngam tawtoreede batuuji keewɗi rewo-malinaaɓe njuɓɓintunoo e Muritani.

Mo Interpol yiylotoo oo, wiyetee ko Seriif wul Taheer ; omo yooɓtoraa jeyeede e yimɓe addunooɓe ndiwoowa mbiyeteeka Boeing to rewo Mali e hitaande 2009, ndimndunooka fotde tonuuji 10 dorog. Mo ñaawoore Muritani yiylotoo oo noon wiyetee Amar Siidi Ahmed wul Hama. Ñaawoore Muritani fawiino e makko kuugal kasoo ñalnde 29 marse 2010, nder hafeere anndiraande « Merzeb » sabu golle ownugol, kanko e ownooɓe 19 woɗɓe, jeyanooɓe e dahnooɓe españool en ñalnde 21 noowammbar 2009, hakkunde Nuwaasoot e Nuwaadibu. Tonngoode doosiyee makko e ndeen hafeere ko 280/010. Ɓee ɗiɗo, ina naata leydi ndii, ina njalta, tawi «hay gooto meeɗaa wiyde ɗum en ‘’qaala’’».«Ɓuri ɗoon bonde nii, e wiyde Alalhbar, so ɓe ngarii boowal diwooje Nuwaasoot ɗoo, ɓe njipportoo ko ɗo saal teddungal ɗoo, hade maɓɓe yiyndirde e Abdel Asiis, gooto e maɓɓe fof bannge mum ».

Alakbar seednii won ɓeen dipolomaat en jeyaaɓe leyɗe hirnaange. Jaaynde ndee wiyi wonde ɓeen mbiyii wonde Seriif wul Taheer ina anndiraa golle bonɗe e nder Saahal e Saharaa, tee, so ɓe caaktii ko ɓe nganndi koo, ɗuum maa liɓ laamuuji e nder diiwaan hee.

 Interpol. Interpol ko dottere konngol engele ‘’International Police’’, woni Polis hakkunde leyɗeele. Ko ɗum njuɓɓudi winndere cosaandi ñalnde 7 settaambar 1923, kalfinaandi gollondiral hakkunde polisaaji leyɗeele. Innde mayri e Farayse ko ‘’Organisation internationale de police criminelle (OIPC)’’. Joɗnde mayri woni ko to wuro Lyon, to Farayse. E ndi jogii birooji 7 diiwaniiji to Arsantiin, Kamaruun, Koddiwaar, Salwadoor, Kenyaa, Taylanndaa, Simmbaabuwee yantude e joɗnde to Fedde Ngenndiije Dentuɗe. 190 leydi ina njeyaa e Interpol. Leyɗe 7 keɓtinaaɗe e winndere ɗe njeyaaka heen, ko ɗeeɗoo : Koree rewo, Kiribati, Mikroonesi, Palaos, Salomon, Tawalu, Wanuatu. Leyɗe tati, jowitiiɗe e Pays-Bays, ɗe keɓtinaaka e winndere ndee, ina njeyaa heen, ɗeen ngoni : Aruba, Curaçao, e Saint-Martin.  Njuɓɓudi ndii toppitii ko geɗe paatuɗe e njeeygu e peewnugol dorog, ownugol, laɓɓingol kaalis, pelle warhoore, e warhoore hakkunde leyɗe. Doosɗe mayri ina kaɗi ndi naatde e politik e fiyakuuji toɗɗiiɗi leydi ngootiri, walla warhoore konu, maa politik walla diine walla leƴƴi.