Raɗoyel ina suuɗinoo e nder koppi men

0
2011

Yimɓe cikkatnoo ko ina nganndidi terɗe neɗɗo fof, gila e ƴiye mum, haa e kette ɓalndu, haa e ɗaɗi mum fof. Ndeke en nganndidaano. Waɗi noon ko won doktoreeɓe seekooɓe ɗiɗo beljiknaaɓe njiyti ɓoggel raɗo nder hofru neɗɗo. Ɗum haawii yimɓe no feewi, hay so tawii noon won doktoor gooto tuubaako, faraysenaajo, biyeteeɗo Paul Segond, haaliino ko wayi noon e hitaande 1879.

Hikka waɗi ɗum noon duuɓi 134 ko o haalnoo ɗum. Jooni kadi, doktoreeɓe ɓee, ngam yiytude ɗum, ɓe ceekii koppi 41 maayɗo, tee ɓe kuutorii karallaagal hutto (kuttugol) keeringal. A ɓe njenanaa wonde ngelɗoo ɓoggel raɗo ina woodi e koppi yimɓe fof (97% koppi).

E miijo maɓɓe, ngalɗoo ganndal kesal maa addan ɓe waawde safrude koppi pokkiiɗi, sibu ina teskanoo hofru ina saɗtunoo safrude haa sella tawa alaa ko heddii. Raɗoyel ngel woni ko sawndo yeeso hofru. Ina gasa kadi raɗoyel ngel inniree doktoor Segond.

Ƴoogirde : sciences et avenir