Nguurndam ɗemɗe e karallaagal kesal

0
3528

E ooɗoo sahaa mo ngon-ɗen, ɗemɗe keewɗe ko “paayaaɗe”. Ina hiisaa wonde balɗe 15 fof ɗemngal ina maaya; yanti heen, keewɗe e keddiiɗe ɗee ina kulanaa ɗuum e teeminannde ndeeɗoo. Won biɗtoowo gooto boom wiyi ko kaal-ɗen dow koo, ko moƴƴinde njoorto, sibu ɗum teskaaki wonde hannde, ɗemɗe naatɗe e internet keewaani.

Hol nde wiyetee ɗemngal maayii ? Ɗemngal wiyetee maayii, ko nde cakkitiiɗo haalde ɗum wirnii, woni nde hay neɗɗo gooto natti haalde ɗum.

E ooɗoo sahaa mo ngon-ɗen, ɗemɗe keewɗe ko “paayaaɗe”. Ina hiisaa wonde balɗe 15 fof ɗemngal ina maaya; yanti heen, keewɗe e keddiiɗe ɗee ina kulanaa ɗuum e teeminannde ndeeɗoo. Won biɗtoowo gooto boom wiyi ko kaal-ɗen dow koo, ko moƴƴinde njoorto, sibu ɗum teskaaki wonde hannde, ɗemɗe naatɗe e internet keewaani.

Hol nde wiyetee ɗemngal maayii ? Ɗemngal wiyetee maayii, ko nde cakkitiiɗo haalde ɗum wirnii, woni nde hay neɗɗo gooto natti haalde ɗum.

Kono, ko adii ɗuum, ina waɗi geɗe maandinooje wonde ngalɗoo walla ngaltoo ɗemngal woni ko e maayde, ko wayi no nattugol huutoreede e won e ceŋɗe nguurndam, walla to bannge politik, nattude jogaade faayiida e nder won ɗiin goomuuji yimɓe, kono, kadi, ko ɓuri teeŋtude, sukaaɓe natta waawde haalde ɗum.

Kanko biɗtoowo mo kaal-ɗen dow oo, hono “Andras Kornai”, o wiyi “so ɗemngal huutoraaka e internet, ɗuum ina yaawna geɗe limtu-ɗen dow ɗee kala”.

Yeru, ko 287 ɗemngal softi e nder lowre wiyeteende « wikipedia ». O jokki heen wonde “ ina teskaa wonde denndaangal ɗemɗe ƴellittooɗe ɗee, ina ɓeydoo naatde e internet. Yoga heen noon ngoɗɗoytaa, sibu gaa-gaa yarlitiiɓe walla yiɗɓe, alaa hujja woodi, gaddanoowo ɗum en ƴelliteede e nder Internet.”

Won e leƴƴi ina paamii nafoore wonnde e goodal nder internet ngam waawde hisde e ƴellitaade. Yeru, ɗemngal biyeteengal “Catalan” ngal, haalooɓe ɗum ɓuraani miliyoŋaaji 10, kono “Viquipèdia” maggal woni sappo e joyaɓo to bannge mawnugol e winndere ndee. Waɗi ɗum ko humpitaade e kiram ngool leñol e daraade ɗum ngam daɗndude pinal mum.

E tonngooɗe Fooyre Ɓamtaare jawtuɗe ɗee, en ngoytinooma ngonka Pulaar to oon bannge. Hannde, eɗen mbaawi teeŋtinde ko kaalno-ɗen koo, sibu Pulaar, hay so daɗii e waasde woode e “wikipedia”, jeyaa ko e ɗemɗe ɓurɓe leefde, kanngal fof e heewde haalooɓe (hedde 70 miliyoŋ) e saraade. Ɗemɗe ɓurɗe famɗude haalooɓe, deŋiiɗe e nokkuuji ganndaaɗi, ngoni hannde yeeso maggal. Ndokken kadi yeru e wolof. En ndokkiraani oon yeru kiram mbonɗam, kono ko mbele eɗen ñemmba gootal e ɗemɗe men ngenndiije, ngal ngolli-ɗen e ɓamtaare mum. Eɗen njeyaa e semmbinnooɓe cosgol Fedde Ɓamtaare Wolof e Muritani, tee eɗen njokkondiri e maɓɓe, eɗen ngollodoo e maɓɓe kala ko faati e ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije.

Deggondiral ɗemɗe to bannge keewgol binndannɗe nder Wikipedia

Fedde 1 : jogiiɗe ko ɓuri miliyoŋ (1 000 000) winndannde

1 : Engele |
2 : Neerlanndeere |
3 : Almaa |
4 : Suweduweere |
5 : Farayse |
6 : Italiire |
7 : Riisiire |
8 : Españool |
9 : Poloneere.

Fedde 2 : jogiiɗe ko ɓuri teemedere ujunere (100 000) winndannde

Fedde 3 : jogiiɗe ko ɓuri ujunnaaje sappo (10 000) winndannde

Fedde 4 : jogiiɗe ko ɓuri ujunere (1 000) winndannde : ko ɗoo wolof woni. Kanngal waɗti 218.

Fedde 5 : jogiiɗe ko ɓuri teemedere (100) winndannde : ko ɗoo Pulaar (peul/Fula) woni. Kanngal waɗti 273.

Woni e doggol hee fof ko 287 ɗemngal.

So en ƴettii ɓetirgal goɗngal, biyeteengal « Baromètre Calvet des langues du monde » (Ɓetirgal Calvet wonande ɗemɗe winndere ndee). Ngalɗoo ɓetirgal toɗɗii ko 563 ɗemngal, jogiiɗe ko ɓuri 500 000 haalooɓe.

Ina jeyaa e geɗe teskaaɗe e ngalɗoo ɓetirgal : 1.Keeweendi haalooɓe, 2.Keeweendi leyɗe ɗo haaletee; 3.Limoore binndanɗe nder wikipedia; 4.Njeenaaje Nobel wonande coñce; 5.Caragol; 6.Coñcugol to bannge ngena; 7.Dañal; 8.Naatgol e Internet; 9.Limoore binndanɗe piraaɗe ….

E nder ndeeɗoo ɓetirde, en tawii ɗumɗoo :

T°        Ɗemngal                              Toɓɓe heɓi
1          Engele                                                 9.062
2          Españool                                             7.806
3          Farayse                                                7.733
4          Almaa                                                  6.987
5          Riisiire                                                 6.335
6          Japponeere                                          6.187
96        Wolof                                                   2.917
140      Pulaar (Fuuta Tooro)                       2.277
188      Fulfulde Adamawa (Kamaruun)    1.964
239      Sooninkoore                                        1.595
264      Fulfulde hirnaange Niiseer          1.49
277      Fulfulde (Niiseriyaa)                   1.455
320      Pular (Gine)                                1.375
429      Fulfulde Maasina (Mali)               1.131

Bookara Aamadu Bah