Hol no timtimol ardata ?

0
3164

 

Eɗen “ngultina” ɗoo winndannde mbaɗatno-ɗen Fooyre Ɓamtaare tonngoode 8 e 9 – sulyee haa desaambar 1982. 

… Hade men haalde timtimol, eto-ɗen faamde won e geɗe jowitiiɗe e ko addata ɗum : leer (annoore).

Leer : Leer ko dental cereeli. Cereeli leer ko portiiɗi. Tesko-ɗen : saanga beetawe walla kikiiɗe, cereeli naatirooji pallanteeje, eɗen njiya bolol mum en.

 

Eɗen “ngultina” ɗoo winndannde mbaɗatno-ɗen Fooyre Ɓamtaare tonngoode 8 e 9 – sulyee haa desaambar 1982. 

… Hade men haalde timtimol, eto-ɗen faamde won e geɗe jowitiiɗe e ko addata ɗum : leer (annoore).

Leer : Leer ko dental cereeli. Cereeli leer ko portiiɗi. Tesko-ɗen : saanga beetawe walla kikiiɗe, cereeli naatirooji pallanteeje, eɗen njiya bolol mum en.

Hol ko firti caytol leer ?

So sereendu leer duƴƴiima e huunde, ndu saytat, no bal waɗata so fiyaama e ɓalal nii. Mbiyen sereendu nduu saytii. So tawii ɗo ndu diƴƴii ɗoo ko nokku berkiiɗo, eɗen mbaawi anndude tiindo caytal ngal. So tawii noon ko nokku mo fotaani, baɗɗo ƴuule, sereendu nduu sarkitto. Yeru kollitoowo caytugol sereendu leer, ko weer montoor, walla daarorgal ekn… sibu aɗa waawi huccinde leer huunde, tiindtinaa ɗum ɗo mbele-ɗaa. Sukaaɓe ina keewi ƴettude ko wayi no keletine daarorɗe nii, ngona e saytinde cereeli, tiindina ɗum e neɗɗo goɗɗo… 

Ko ngolɗoo tiindtingol leer addanta en waawde ndaartaade e daarorgal, sibu daarorgal ngal ruttinta e gite maa ko cereeli ɓalndu maa duƴƴiiɗi e mum ɗii, nii woni njiyto-ɗaa hoore maa. Ko kañum kadi addanta en yiyde huunde nde wonaani e portal ƴeewki men (wonaani yeeso men), yeru, so a ƴeewii e daarorɗe oto, aɗa yiya otooji walla huunde wonnde caggal oto mo njol-ɗaa e mum oo.

Ko kaal-ɗen ɗoo koo noon, ina wayi no, nde tawnoo ɗo leer oo duƴƴotoo ɗoo ko nokku berkiiɗo, potɗo, sereendu nduu fof ruttoto (walla kam ko seeɗa woni heen ko ruttotaako, naata e nokku ɗo duƴƴii ɗoo). Heewi waɗde ɗum ko kuuje peewniraaɗe won ɗeen jamɗe, walla weeruuji, walla dalliije jaynotooɗe, walla diƴƴe jaynotooɗe.

Kono, e nder sato men hee, yoga e kuuje ngonaa berkiiɗe, wertallo mum en fotaani, ina hasii tawa ina waɗi ƴuuge-ƴuuge, ko ɗum tagi cereeli ɗii, ina hasii tiindtoo e tiiɗe keewɗe, caroo, so nduƴƴiima heen.

Yeru : so a turiima e ndiyam keelelam, ndeeƴɗam (alaa mbempeƴon), aɗa yiytoo hoore maa haa laaɓta, no njiytorto-ɗaa e daarorgal nii ; ɗoo ko tiinto tamiingo (cereeli duƴƴiiɗi e ndiyam hee, ko noon tan nduttortoo, tawa carkitaaki). Kono so a werliima e ndiyam hee haayre, walla a jubiima ɗam, maa yiy mbeelu maa ina « ama », natta laaɓtude no laaɓtirnoo nii ; waɗi noon ko leer maa oo, duƴƴii jooni ko e nokku carkitoowo cereeli …

Hol ko firti keltol leer ?

Jaaribo : Mbaɗee sawru fortiindu e nder ndiyam haa feccere e mayru naata e ndiyam hee, maa on njiy sawru nduu wayata ko no helndu nduu (walla ooñiindu nii) : waɗi ɗum ko sereendu ummiindu e nokku gonɗo e ndiyam hee ko ko seli, walla mbiyen ko ko heltii, woni seli portal rewnoo ngal. Ko addi doosgal biyngal wonde  “So cereeli ummiima e nokku, ina tiindii e nokku goɗɗo, so tawii nokkuuji ɗii njiidaa tekkeendi, ɗi tiindtoto nokku goɗɗo.”

Hol no timtimol ardata

Ko idii fof ina moƴƴi paamen wonde leer naange (leer daneejo) ina renndini denndaangal goobuuji (noorɗe). Won e ɓakɗe (matière) ina mbaawi seɗde leer oo, ceernda cereeli ɗii fawaade e goobu heen sereendu kala, jiiduɗi goobu ceerta e keddiiɗi ɗii. 

Eɗen mbaawi jarriboraade ɗum ko wiyetee “pirisma”  koo, sibu kala jiɗɗo ina waawi feeñninande hoore mum timtimol e nder suudu mum…

Ina gasa taa won e men teskiiɓe, e dow huɗo ndunngu, eɗen ceedoo ko wayi goobuuji nii : addata ɗi ko cereeli naange ɗi saawere seɗi.

Ko noon baaɗe baade caawiiɗe e duule ceɗirta cereeli naange, haa timtimol feeña e dow duule hee. 

Waawi hokkude ne timtimol timmungol tan ko leer daneejo, ko nanndi e leer naange. E oon sahaa, goobuuji ɗii kala ko jokkondirɗi ngonata. Ko ɗum waɗi, e goonga, en nganndaa no goobuuji poti hay so tawii eɗen teskii heen ɓurɗi maantinde, hono goobuuji jeeɗiɗi (7) :

Ina feeña e jarribo ceɗgol goobuuji (natal) ko arata koo :

Cereeli naange boɗeeji ɓuri famɗude helto, goro rewi heen, oolol rewi heen, haako ñebbe rewi heen, baka ara, boru rewi heen, nde wiyolee oo ara.

Cereeli wiyolee ɓuri keddiiɗi ɗii kala waawde selde. Wonande limiyeer daneejo ko nii tan goobuuji ɗii keewi reggondirirde : boɗewol, oraas, oolol, werta, bulo, indigo, wiyolee. Ko ɗum woni goobuuji ɗi njiyaten ɗii.

Tesko : Ina woodi cereeli ɗi en mbaawaa yiyde : miñ-boɗewol (infra-rouge) e maw-wiyolee (ultra-violet)

Bookara Aamadu Bah