Kuutoragol ɗemɗe ngenndiije to Suudu Sarɗi

0
1061
Kaalden Goonga
Kaalden Goonga. Winndannde Malal Sammba Gise

Aamadu Samma Demmbele meeɗii wiyde e wootere e jime mum « huunde kala ko maa yonta nde waɗa, ko waɗi kala maa ɓennu yaha. Maa jibinii neema e manooje, maa waɗtindii e nimsa e pelooje, so ɗum alaa jibina kala ko Alla haaji ».

Sikke alaa, duko ɗemɗe ngenndiije fuɗɗiima ko ɓooyi hannde. Nde nde sosetee ndee, Faandaare Fedde Ɓamtaare Pulaar wonnoo ko daraade haa ɗemɗe ngenndiije Muritani laawɗinee, rewrude e waylude tippudi nehdi e jaŋde. Eɗen nganndi ɗuum etanooma haa duɗe jarliborɗe cosaa. Humpitooji kollirii njeñtudi ndii ko pattam-lamiiri wonnoo, kono tan, ndeen ƴiiwoonde saayiino gila suwaano toɓde. Aduna ene yaha dartaaki, haa arti e yo ɗemɗe ngenndiije mbaɗtu huutoreede  e nder Suudu Sarɗi. Ellee won wiyɓe njaɓaani ɗuum, njiɗi ko yo ɗemɗe ngenndiije njanngine tawo e duɗe laamu. Woɗɓe mbiyi ko yo Farayse jokku huutoreede toon.

En pelataa hay gooto kono eɗen mbaawi wiyde kam, so won potnooɗo tottude mi geɗe sappo, so addii gootel ngel maa mi jaggu, mi moƴƴina, haa o tina ko ɓural am e ɓural makko fof ngoni heen, mi fooɗanoo kadi geɗel goɗngel. So tawii jamma jamma ɗaccaani ceeɗu, haawnaaki maa mi heɓdu geɗe sappo ɗee fof tawa min ndukaani min kutondiraani.

Woɗɓe kadi mbiyi ko wonataa, sabu so haalaama e sooninke, firetee tan ko e arab, waɗde ɓe nanataa arab nanataa sooninkoore ɓee paamataa. Ɗiiɗoo kulhuli ene ngaddana en artude e holi karallaagal kuutorteengal e oo fannu, haa kala tawaaɗo batuuji ɗii ene faama ko haalatee koo.

So tawii sarɗiyankooɓe njooɗiima e nder suudu sarɗi hee, firooɓe e pulaar, sooninke, wolof e arab ɓee mbaɗaa, gooto fof ko e cuurel mum keeringel. Gooto e maɓɓe fof ene jogii kaske bayɗe no rajo, ɗemngal fof e tonngoode mum. So won kaaloowo e arab, tee miin nanat-mi ko wolof, mi ɓoɗɗat e tonngoode wolof wonnde e kaske am ndee, waɗde mi nattat nande ko kaaloowo arab oo haalata koo, nanat-mi ko ko kaaloowo wolof oo haalata koo. So tawii noon kaaloowo nder suudu sarɗiiji oo haalata ko e wolof, tee potɗo firde e pulaar oo nanataa wolof, ko ɗoon naamnal « holi feere »  araata. Paamen caɗeele ngalaa heen. Oon piroowo e pulaar mo nanataa wolof heɗotoo ko firo ngo piroowo e wolof oo firata e arab ngoo, kanko ne e firta e pulaar. So en ɓamtii mbiyen, pirooowo e pulaar oo ɓoɗɗata ko tonngoode yaltinoore arab ndee, so piroowo e wolof oo firtii haala wolof kaa e arab, kanko piroowo e pulaar oo o heɗoo ko oon firi e arab koo, o waɗta e pulaar. Alla ene waawi tawa jogorɓe janngoyde winnannde ndee ɓee paamii ɗum.

Nde tawnoo noon, heñaare ene adda weñaare, huunde e men etaaki nii  tawo faamde no ngal karallaagal huutorirtee, mbiyi firo woodi tan ko arabe fayde e ɗemɗe ngenndiije, kono alaa ɗemɗe ngenndiije e fayde e arab.

Yo Alla rokku ene faamde ko Aduna oo yahata koo, mbele njah-den e mum ko aldaa e hepppere e nimsa

Malal Sammba GISE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.