Lappol pelle pinal ngam laawɗingol e janngirgol ɗemɗe ngenndiije

0
1202
Jaɓɓungal lappol pelle pinal to Barkewol
Jaɓɓungal lappol pelle pinal to Barkewol

Tuggi 14 sulyee haa 28 sulyee 2022 jokkorde pelle pinal (Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM), Fedde Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof (APROLAWO)) yuɓɓinii lappol tuggan maa Ɓoggee, Bahbaaɓe Looti, Kayhayɗi, Sehilbaabi, haa Kiifa. Pelle ɗee ine ngondunoo e sete GIZ (Ballal leydi Almaañ). Faandaare lappol ngol ko caaktugol dallinannde pelle pinal ɗee e hirjinde ɓesngu nguu ko faati e laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof kam e naattingol mum en he nder jaŋde leydi ndii.

Faandaare lappol huuɓtodinnde lappol ngol ko tiiɗtinde kattanɗe jagge pelle ɗee he nokkuuji ɗii mbele aɓe mbaawa sarde no haanirta nii dallinannde laawɗingol laawɗingol ɗemɗe ngenndiije e naattingol mum en he nder Tippudi nehdi e jaŋde Muritani

Paandaale lappol ngol keeriiɗe ko :

– hollitde paandaale dowrowe dallinannde ndee, kam e njeñtudi ñalɗi diisnondiral ;

– sakkitde feere mbele pelle jeyaaɗe he fonadh ɗee kala ine ndarodoo e pelle pinal ɗee nder cargol dallinannde ndee, ɗe lelnida tuugnorgal golle ;

– softinde juɓɓule pelle ɗee e lelnidde e mum en tuugnorgal hirjino nokkuuji mum en ;

Ngam yettaade ɗee paandaale, lappol eɓɓunoo ko hirjinde :

– Jiilirɗe Fonadh he nokkuuji 5 ɗii : Ɓoggee, Baabaaɓe, Kayhayɗi, Sehilbaabi, Kiifa ;

– Cate pelle ɗee taweteeɗe he nokkuuji jillaaɗi ɗii ;

– hoohooɓe wonɓe he nokkuuji ɗii : hoohooɓe laamu e kominaaji ;

– e sosde juɓɓule kese : cate maa peŋɗe pelle ɗee. 

Keblugol maggol :

Miijo yuɓɓinde lappol he nder leydi ndii ummorii ko he joɗnde Mooɓondiral 7ɓiire FƁPM, nde cate ɗee ngoytii meeɗaa yilleede he duuɓi 20 cakkitiiɗi ɗii. Ɗuum addani Yiilirde Ngenndiire FƁPM waɗde he tuugnorgl mum njilluuji. Feede lappol jaɓaa he tuugnorgal Goomu dallinannde fedde ndee. Caggal ñalɗi diisnondiral, yimɓe heewɓe kadi teeŋtini miijo lappol he gure daande maayo ɗee. Miijo ngoo hollitaa, rewrude e Fonadh, GIZ (Njuɓɓudi balle leydi Almaañ he Muritani), ɓe njaɓi wallitde to bannge jolngo e jippinde e ñaamdu e yardu lappol ngol. 

Yahnoo e lappol hee ko :

– Bookara Aamadu Bah, hooreejo FƁPM

– Suraaxe Usmaan Jaara, tergal Fedde sooninkooɓe (AMPLCS)

– El Buu Mammadu Ndaw, tergal Fedde wolofooɓe (APROLAWO)

– Muusaa Jibi Taal, tergal FƁPM

– Sete GIZ (yimɓe 3)

Ko dañaa : gaa gaa hirjingol ɓesngu nguu e sifaa kuuɓtodinɗo mbele daranoo paandaale dallinannde ndee, hono laawɗingol ɗemɗe ngenndiije pulaar, sooninke e wolof kam e naattingol mum en he nder TNJ, lappol ngol hirjinii jannginooɓe, hoohooɓe nokkuuji ɗii, pelle taweteeɗe he nokkuuji ɗii, haa teeŋti e pelle jeyaaɗe e Fonadh.

Batuuji mbaɗdaama e jiilirɗe Fonadh (Ɓoggee, Baabaaɓe, Kayhayɗi, Sehilbaabi, Kiifa) e tawtoreede pelle keewɗe jeyaaɗe e Fonadh. Caggal ɗiin batuuji, lappol ngol nelnidii e maɓɓe tuugnorgal njilluuji ɓe poti waɗde caggal lappol ngol he nokkuuji catiiɗi walla leeɗe walla he dente goɗɗe ngam saaktude dallinannde ndee. Nafoore majjum ko yaajnude daraniiɓe golle ɗee.

Hoohooɓe nokkuuji ɗii kala njokkondiraama : waaliiji, haakemaaji, haa teeŋti noon e meeruuji gure ɗee : meer Ɓoggee e sukkuɓe mum, meer Baabaaɓe e sukkuɓe mum, meer Haayre Mbaar, meer Kayhayɗi e sukkuɓe mum, meer Sehilbaabi, meer Kiifa, meer Barkewol (tawtoraaɗo batu kuuɓtodinngu nguu). Meeriiji ɗii tawtoraama joɗle ɗee rewrude he diisneteeɓe mum en (konseyeeji), huniiɓe saaktude dallinannde ndee.

Jannginooɓe : lappol teeŋtiniino bismagol jannginooɓe e dente hee. Ɓe nootiima no feewi he joɗle ɗee . Faayndaare ndee ko mbele ɓe keblanoo naatnugol jaŋde ɗemɗe ɗee he nder TNJ, ɓe naata pelle ɗee, ɓe mballita cargol dallinannde ndee, ɓe mballita ñawndande pelle ɗee caɗeele jannginooɓe.

Coftingol cate jillaaɗe ɗee : Ɓoggee, Baabaaɓe, Seeno Busooɓe, Garlol, Fonndu, Likseyba, Kayhayɗi, Jowol, Sehilbaabi, Kiifa, Barkewol…

Cosgol cate : Gural, Sahre Ndoogu, Calgu, Haayre Golleere, Haayre Mbaar,  Gufaafa, Worti…

E sifaa laaɓtuɗo, lappol ngol ko ɗee geɗe yettini joɗle ɗee :

– Kollitgol arɓe he lappol hee :

– Kollitgol pelle ɗee : cosaaɗe, wonande FƁPM (1974, heptinaa 1976), wonande AMPLCS : 1978, wonande Aprolawo, 1980. Gila ndeen ko kañje ngollodtoo.

Kuule 1979 : Darnde majje ine jeyaa e ko addani laamu Haydalla fellitde naatnude ɗemɗe ngenndiije ɗee he nder Tippudi nehdi e jaŋde leydi Muritani e hitaande 1979, Duɗal ɗemɗe ngenndiije sosaa ngam heblude naatnugol majje he nder jaŋde leydi ndii. Duɗe jarriborɗe udditaa. Duɗe ɗee ɓetaama cili ɗiɗi : hitaande 1984 biro Unesco gonnooɗo to Ndakaaru ine wiyee Breda ɓetii ɗe, caggal ɗuum, e hitaande 1988 jaagordu jaŋde Muritani e hoore mum ɓetii jaŋde ndee : ɓe ceedtiima jaŋde ndee ine yuumti, ɓe mbasiyii nde nde huuɓtodintee.

Mbayliigu 1999 : Ɗuum fof haɗaani laamu fusde DƊNG he hitaande 1999 e uddude duɗe seeɗa janngintooɗe ɗemɗe ngenndiije ɗee haa laɓi e hitaande 2005. Nii woni gila ndeen, ko arab tan e farayse seeɗa keddii he janngirɗe leydi ndii. Gila ndeen, hitaande kala arnde tolno sukaaɓe ɓee ine ɓeydoo leefde, haa yettii nokku ɗo mbaaw-ɗen wiyde « alaa ko woodi hannde ».

2008, Dallinannde pelle pinal : Ko ɗuum addani pelle pinal ɗee ummanaade, e hitaande 2008, winndude dallinannde laawɗingol ɗemɗe ngenndiije e naattingol mum en he duɗe laamu, e sarde ɗum. Gila ndeen ko heen wonaa. He darorɗe 2020 pelle ɗee pelliti teeŋtinde darnde cargol ngol, ɗe lelni feere, ɗe cosi goomuuji potɗi waɗde golle ɗee : jokkondiral he hoohooɓe laamu, e hoohooɓe leƴƴi ɗii, e pelle politik, e fiilaaɓe (depiteeji), e pelle renndo siwil, e jooɗaniiɓe leyɗe mum he Nuwaasoot, e hoohooɓe renndo (seernaaɓe, …), e jaaynooɓe…

Ñalɗi diisnondiral : Nde ñalɗi diisnondiral paatungal he jaŋde ummanaa, jaagorgal jaŋde bismii pelle ɗee he ñalɗi hee, rokki ɗe waawde tawtoreede e gollorɗi heen kala. Pelle ɗee tatoraama he diiwanuuji 14 nder 15 gonɗi he leydi hee, miijooji majje (laawɗingol e janngingol) mbaawii feeñde  he ciimti diiwanuuji 10 nder 15 ɗii. Ko noon kadi ɗe mbismoraa e diisnondiral kuuɓtodinngal he lewru noowammbar 2021 : miijooji majje peeñii he nder ciimti gollorɗi 8 nder 12 ɗii. Ɗum noon eɗen mbaawi wiyde Muritaninaaɓe tawaaɓe ñalɗi ɗii ine ngonani hujjaaji pelle ɗee njettini ɗii. He oon sahaa dallinannde ndee sariima no feewi, haa teeŋti he nder laylayti enternet.

Sariya kuccam : nde laamu ummanii winndude sariya kuccam jaŋde, ngu holliti ɗum pelle ɗee ñalnde 10 marse 2021, pelle ɗee kollitii mbeltaaki he ko fuɗɗaa koo, ɗe mbinndi no ɗe njiɗiri sariya oo leloroo, ɗe ndokki ɗum jaagordu jaŋde, ɗe cari ɗum kadi. Caggal ɗuum, jaagordu nduu saatii winndannde ndee, neldi ɗum to CNE (Diiso ngenndiiwo jaŋde) pelle, kadi pelle ɗee keɓi winndannde ndee, caatii ɗum, neldi ɗum jaagorgal jaŋde, njokkondiri e huunde e terɗe CNE (haa arti e hooreejo mum) ngam hollitde ɗum ko cakkiti koo. Nde eɓɓaande sariya ndee neldaa Suudu sarɗi, huunde e depiteeji njokkondiraa, ndokkaa cakkitol pelle ɗee mbele ine ndaranoo caatagol mum haa waya no njiɗir-ɗen nii.

Hirjino darnde teeŋtunde : Ɓayri dallinannde ndee saroriima nii he nder ñalɗi diisnondiral, he nder laylayti renndo ɗii, jokkondiraaɓe ɓee fof njokkondiraama, heddinoo yo yettaade ɓesngu nguu fof, nder gure mum en, nder galleeji mum en, ngam habrude ɗum en e heɗaade ɗum en, ngam anndude nii mbele ine njahdi e ko pelle ɗee ɗaɓɓata koo… Aɗe mbasiyii noon nde yimɓe fof ndarantoo jooltugol hakkeeji mum en, haa teeŋti e laawɗingol ɗemɗe ɗee fof e janngirgol mum en nder duɗe laamu…

Lappol ngol rewii he nder gure keewɗe:

Ñalnde 14 sulyee ko ñalawma ɗanngal faade Ɓoggee wonnoo. He nder heen, ngol rewii Gural Eeleega, ngam sosde ɗoon catal FƁPM. Ngol yilliima ɗoon Suudu Ganni Nagge ndu wuro Gural sompi ɗoon ngam ubbitde e mooftude geɗe pinal paatuɗe e nagge.

Min ngartana on he nokkuuji ɗo lappol ngol rewi :

. Ñalnde 15 sulyee, caggal jillagol meer e haakem Ɓoggee, lappol ngol yuɓɓinii joɗnde mawnde renndinnde pelle jeyaaɗe he Fonadh kam e jannginooɓe to meeri Ɓoggee ɗoo. Eɗen njetta meer Ɓoggee hono Aadama Muusaa Bah e cukko mum sabu heɓaare mum en.

. Ñalnde 16/7/22 : njillu to Sahre Ndoogu e Njorol. Sahre Ndoogu maa darnu ɗoon catal fedde ɓamtaare pulaar he Muritani (FƁPM).

. Ñalnde 17/7/22 : lappol ngol dawani Baabaaɓe Looti. Ngol rewi tawo ko to meer Haayre Mbaar ngam teddinirde ɗum. Ngol jokki faade Seeno Busaaɓe, ngol ñaltoyi Haayre Golleere ɗo catal FƁPM sosaa, hade maggol joftoyde Baabaaɓe Looti.

. Ñalnde 18/7/22 subaka, caggal njillu to meer e haakem wuro ngoo, lappol ngol yuɓɓinii joɗnde mawnde renndinnde pelle jeyaaɗe he Fonadh kam e jannginooɓe ɗoon he Baabaaɓe e tawtoreede hoohooɓe wuro ngoo e ummoriiɓe gure saraaji. Ngol hirndani Garlol ɗo ngol yuɓɓini joɗnde mawnde. Caggal futuro haa feccere jamma, yeewtere mawnde yuɓɓinaama ɗoon. Wasiyaaji keewɗi mbaɗaama ɗoon. Eɗen njetta ardiiɓe meeri wuro ngoo sabu heɓaare mum en.

. Ñalnde 19/7/22 : lappol ngol dawani Kayhayɗi. Nde ngol yettii ngol jokkondiri e waali, e haakem e meer wuro ngoo. Kikiiɗe, ngol hirndani Seyyen Gababe.  Ñalnde 20/7/2022 : joɗnde mawnde he nokku Fonadh he Kayhayɗi e tawtoreede hoohooɓe e jannginooɓe. Lappol ngol ñaltoyi to Fonndu, ɗo ngol jaɓɓaa jaɓɓungal mawngal.

. Ñalnde 21/7/2022 : Njillu to Jowol. Lappol ngol ñalti ɗo Likseyba, ngol hirndani Sehilbaabi.

. Ñalnde 22/7/2022 : Caggal jillagol waali, e haakem e meer Sehilbaabi, joɗnde mawnde yuɓɓinaa to nokku Fonadh he wuro hee e tawtoreede pelle fonadh e hoohooɓe e jannginooɓe. Ngol hirndani Buruuji e Butannda.

. Ñalnde 23/7/2022 : Njillu gure : Ñoomel, Weendu Seeno, Kammbal (komin AJAR), Ajar fulɓe, Goyniit : jaɓɓule e jime pulaar…

. Ñalnde 24/7/2022 : lappol ngol dawani Kiifa. Ngol rewi to Muta (Muta Alla), ngol ñaltoyi Wul Yenje, ngol hirndani Kiifa, kono nde ngol ari haa Lahras Jam-Jam, ngol tawi caaɗngol ngol (Riiɗi) ine heewi ndiyam (waame toɓooji), ngol waali ɗoon.

. Ñalnde 25/7/22 : Lappol tacci caaɗngol ngol subaka law (w6ɓo subaka), ngol yettii Kiifa hedde w8 pawɗo. Ngol yillii waali, haakem e meer wuro ngoo. Ngol yuɓɓini joɗnde mawnde e tawtoreede pelle fonadh e hoohooɓe e jannginooɓe.

. Ñalnde 26/7/2022 : Lappol ngol dawani Gufaafa, ngol jaɓɓaa ɗoon jooɗngal, ngol sompi ɗoon catal FƁPM. Ngol yahi Worti, ngol yuɓɓini ɗoon dental (ɓe kuniima sompude ɗoon Catal). Kikiiɗe ngol yuɓɓini joɗnde to leegal Maɗar.

. Ñalnde 27/7/22 : Lappol ngol dawani Barkewol ɗo ngol yettii toon hedde w11. Ngol salminoyi haakem. Ngol yaɓɓaama ɗoo kadi jaɓɓungal mawngal, ngol yuɓɓinii ɗoon joɗnde mawnde e yeewtere heewnde faayiida.

Ko ɗoo lappol ngol joofiri, ngol dawti ñalnde 28/7/2022 faade Nuwaasoot.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.