Tumbuktu : Ñaangel dimel

Tumbuktu ko wuro heewngo innireede « wuro kaawisaaji ». Ina jeyaa e ko saabii ɗuum, waasde newaade faamde sifaa wuro ngoo : mbele ko ngo wuro safalɓe, walla ko wuro fulɓe e sonraay en ? Alaa ! Ma a taw ko ngo wuro tuwareg en walla aarabeeɓe ɓe iwdi Maruk ? So en njiɗii fooftinde koye men, mbiyen, alaa heen fof ko ngo woni, walla ko ngo ɗuum fof !

Njiyaagu e Muritani : Inta aanniinde

« Defte Fiqh ina ngaanni yimɓe hannde : so a janngii ko winndaa e majje koo, itte-ɗaa e palaas maa, so a duppii ɗe, coke-ɗaa ». Ngolɗoo konngol ina tonngi caɗeele gonɗe e gagga njiyaagu e nder leydi men. Ɗum naworii hafeere hooreejo fedde IRA, hono Biraam wul Dah wul Abeydi, duppunooɗo defte laawol Maalik sabu mum yooɓtoraade ɗe dagnude njiyaagu, gonɗo hannde e kasoo ko ina wona lebbi kam e huunde e yahdiiɓe mum.

Ko sakkitii koo, ko gooto e satiiɓe Kalifu Geɗe Lislaam ittaa e palaas mum sabu mum yooɓtoreede waɗde jeeyngal njiyaagu.

Coñce: Ngatamaare

 

Ñalnde ñalli aljumaa jofi aset, hoore biir, ɗo wiyetee gite mbiljinii cuwaa, majje lugge, cewɗe, carfuɗe, ɗelñi e tiinde buulel. Ina hawraa nduun lobbudu so majii, kala demoowo, hakkille mu mina arta e ruumaano mum rawane. Jom teskuyaaji en cifoo, mbiya « ko nii dey wayatnoo nde jam waɗa ». 

Gudroŋaaji Asiis e njangu laanel

  • Hol ko nawi konu e ruso kaŋŋe ?

Ina wiyee ko laana konu njanka kaa, yahnoo ko dusde kaŋŋe. So oo musiiba kewaano, maa famɗu gannduɗo wonde konu weeyo Muritani, walla ɓe mbiyi “kolonel Hreytaani, denɗum Muhammed Abel Asiis, koolaaɗo mum, ko ko siifondiri e fedde aggittoonde kaŋŋe ndee, hono Tasiast, nanondiral.

Njiyaagu : Rajo Muritani laɓɓinii Biraam

“So Alla jolaama bonde e baañoowo, wuurtata e mum ko teko!” Baawɗe Alla ! Yimɓe ina ngoni e duko sabu tan Biraam duppii huunde e defte Maalikeeje ɗe o jooɓtorii dagnude njiyaagu, laamu Muritani ina nanngi mo ina yiɗi fawde e makko kuugal, annduɓe Lislaam ɗiɗo ina mbinndi ngam hollitde ko Biraam yooɓtorii ɗee defte koo ina woodi, fotde laabi tati sariyaaji ina ƴettaa ngam haɗde njiyaagu, … mbiy-ɗen yimɓe ina ngoni e ngoon duko, rajo Muritani ina yuɓɓina jeewte cemmbinooje njiyaagu.

Kabaruuji ganndal daɓɓi

  • Boros ñiiƴe, sabbundu mborosaaji

Ko ina tolnoo e miliyoŋaaji sappo mboros ina cabbini e boros ñiiƴe. Ina heen mborosaaji caabotooɗi maɓɓo girip e goɗɗi gaddooji ñawbuuli ɗakkudi, njula ñiiƴe. Ko ɓuri heewde e ɗii mborosaaji tookaaɗi keewi ummoraade ko taarorde e suturaaji. Ɗum ɗoon ɓuri heewde heɓtaade ko borosaaji goppeteeɗi e nder duusuuji teeru (heewɓe ko noon keewi waɗde). Waɗi noon, ko boros ina waɗi fof, ko ñamee e ko yaree fof.

Rogere jannginooɓe Pulaar yaltii to Kayhayɗi

Ñalnde mawnde 18 duujal fedde nde wonaa laamuyaŋkoore "ONG/ESE"(jaŋde-cellal-taariindi) e ballondiral catal Fedde Ɓamtaare Pulaar  ɗoo e Kayhayɗi, yuɓɓinii hiirde mawnde ngam dokkirgol seedanteeje e wuro Kayhayɗi. ko ina abboo 26 Ceerno keblaama tawi ko e ɗemngal Pulaar, kamɓe janngannooɓe ɓee, ɓe nginniraa ko rogere Mammadu Sammba Joop Murtuɗo. Ko ɓeeɗoo ngonnoo seernaaɓe : Gumaalo Umaar soh, Abuu Siidi Wele e Saydu Siise Jaw. 

Ngonka ɗemɗe e leydi Gine

Min podaniino on artude e ngonka Pulaar/fulfule e leyɗe ɗo ngal haaletee ɗoo. En mbiyiino eɗen puɗɗoroo Gine Konaakiri. 
Ko ardii fof, Gine ko leydi hirnaange Afrik. Heedi ndi bannge hirnaange ko geec Atlantik, bannge hirnaange-rewo ko Gine Bisaaw, bannge rewo ko Senegaal, fuɗnaange ko Mali, fuɗnaange-worgo ko Koddiwaar, bannge worgo ko Liberiyaa e Siraaleyoon. 

Daartol njiyaagu nder defte laawol Maalik (Taƴre II)

Eɗen njokka haala ganndo gooto, lolluɗo, ko faati e diine, biyeteeɗo Muhammed el Muttaar Esingiti, puɗɗino-ɗen e tonngoode Fooyre Ɓamtaare tŋ99. En tonngiino huunde e haala ooɗoo ganndo, fuɗɗinoo haalde ko faati e « daartol njiyaagu » e nder defte annduɓe laawol Maalik. Eɗen njokka e taƴre ɗiɗmere winndannde makko ndee. Hay so tawii yimɓe fof mbaawaa hawrude e miijooji makko ɗii, ittataa ko ɗi miijooji jaambaraagal mawngal, tee maa ɗum ummin haala, walla yimɓe ɓeydaade ɓallaade goonga.

Ngonka ɗemngal Tamasig to Maruk

E lewru ut 2011, Maruk waɗtii ɗemngal Tamasig e ɗemɗe laawɗinaaɗe e leydi hee, ɗum woni ɗemɗe gollorɗe e njuɓɓudi laamu, ɗemɗe janngeteeɗe, janngirteeɗe. Maruk woni leydi Magreb ngadiindi ƴettude ngal kuulal. Tamasig, woni ɗemngal Berbeer en (FƁ tŋ 91, oktoobar 2011). Jannguɓe maɓɓe ɓooyii haɓanaade keɓtingol pinal mum en to Alaseri, Maruk ekn … Ɗemngal ngal ina jogii alkule mum keeriiɗe, ɓooyɗe huutoreede.... 

Eli e ‘Tukuloor UPR’ en

Hol ko urmbiti haala ? Urmbiti ka ko haala Eli wul Muhammed Faal e rajo keso biyeteeɗo Muritanid ñalnde aset 2 suwee 2012. Ɗoon e ɗoon, woodi heɓɓiiɓe haala makko, mbiyi o yeddii wonde Muritaninaaɓe taccinaama e hitaande 1989. Ɓe mbiyi o wiyii « hay ɓaleejo gooto taccinaaka… ». Ko ɗumɗoo woni ko urmbiti haala. Wiyde « ɓaleeɓe taccinaaka »

Nguurndam Aamadu Koli Sal

Jibinannde

Aamadu Koli Mammadu Jaaltaaɓe jibinaa ko heedde hitaande 1926, tuugnaade e yeewtere sakkitere nde mbaɗduno-ɗen e makko. Ɗuum wonnoo ko e hitaande 1996. Caggal naamndal ngal mbeddino-ɗen mo, o wiyi en wonde o yahratnoo e oon sahaa ko e duuɓi 70. Ko ɗuum addani en rokkude hitaande 1926 ndee.

O jibinaa ko e wuro ɗo wiyetee Tiggere Siree maa mbiyen ngo Tiggere Subalɓe e nder falnde Maatam Senegaal. Ko ɗum addani en wiyde mo, kanko Aamadu Koli : “ Gorko Tiggere Njaŋ beeli, Nankasu e njaareende, gorko Baabangol e baabaali, wallere e wali-kaŋŋe”