Joologol firaawna e koreeji mum

0
3737
Ayaawo
Ayaawo

Ko nii ɗum wayi : e nanallaaji, hono Alla toowɗo oo jippinii Jibril (JKM) (JKM) e dow leydi e ayaawo neɗɗo ina ñaantii haa yooɗi, o naati e nder galle Firawna, nde o yettii Firawna wiyi mo : “Holi aan ? Oon wiyi: miin ko mi maccuɗɗo gooto e maccuɓe maa, won ko ngar-mi sakkitinaade to maa ɗoo. Miɗo jogii maccuɗɗo gooto mo ndokku-mi huunde e ɓure am, mo moƴƴu-mi e mum moƴƴere nde hay gooto meeɗaa yiyde. Caggal ɗuum oon waɗti mawnikinaade e dow am, ina innitiroo innde am e kala moƴƴere nde mbaɗan-mi ɗum wiyata ko kañum jeyi, omo wiya kadi hay huunde alaa ko mbaɗan-moo-mi.” Firawna heɓɓitii wiyi : “bone rewii oo maccuɗɗo ɓiyi maccuɗɗo.” Jibril (JKM) wiyi mo : “hol ko woni miijo maa e njoɓdi ooɗoon maccuɗɗo ?” firawna wiyi mo : “oon kay weli ko yoolde e nder ngooɗoo Maayo.” Jibril (JKM) wiyi mo : “mbiɗo yiɗi mbinndanaa-mi ko mbattindi-ɗaa haalde koo tawa ko binndi maa.” Firawna wiyi mo “eey”. Firawna winndani mo ɗuum, totti mo kanko Jibril (JKM). Nde seertunoo e makko tan, yahi, fayi to Muusaa (JKM). Nde o yettii to Annabi Muusaa, o haalani ɗum oon fiyaaku, o wiyi ɗum : “eehey maa Muusaa ! Alla toowɗo oo yamirii ma yo a eggu nokku mo ngon-ɗaa oo”. Annabi Muusaa noddi koreeji mum e leñol mum bani Israayiil-naaɓe, o yamiri ɗum en yo ngeggu, ɓe ngummoo ɗo ɓe ngoni ɗoo ko yaacci.

Eggudu Muusaa e Haaruuna e cuuɗi Israyiilnaaɓe

Nde Annabi Muusaa haalani ɓe yo ɓe eggu, kamɓe Israayiilnaaɓe ɓee fof ɓe ndenndi, ɓe mbaɗi batu cuuɗiingu hakkunde maɓɓe, ɓe nanondiri yo ɓe eggu, ɓe ndenndini kakurteeje maɓɓe e jawɗeele maɓɓe fof, ɓe eggi, ɓe tiindii to leydi Israayiilnaaɓe too. Nde ɓe ummii ɓe pokkiti tan, ɓooytaani, Firawna tini eggudu nduu, o noddi leñol makko e jaagorɗe makko ɓe ndenndi, ɓe mbaɗi batu, ɓe pewji haa ɓe nanondiri yo ɓe ngabbo Muusaa e leñol mum, caggal ɗumɗoon ɓe ngummii kamɓe e jaagorɗe maɓɓe e konu maɓɓe kala, ɓe kaɓɓi pucci maɓɓe, ɓe ƴetti kaɓirɗe maɓɓe fof, ɓe ngabbii Muusaa e koreeji mum, nde tawnoo ɓe jenenaama Muusaa e koreeji mum ko dogɓe. Nde yahi haa juuti, woodi e yimɓe Muusaa ɓee yeccitiiɓe caggal haa ɓe cooynii Firawna e Haamaan ina ngardii jaagorɗe mum en e konuuli mum en, ina ngara. Ɓe mbiyi “eehey maa Muusaa, Firawna e konuuli mum dee ɓadiima en.” Muusaa wiyi ɓe : “eey ? Kono joom am wonndi ko e am, etee maa o feewnu geɗe ɗee”. E oon tuma, tawa ɓe njettiima maayo ngoo, keewal Muusaa en nde ɓe ngeggata ndee, ko ɓe teemedde jeegom ujunere neɗɗo, kono to bannge Firawna en, ɓe ɓuri ɗoon, kono limaaka, kono kadi e daartol Firaawna kala sifaa puccu no wayata, omo jogii heen teemedde joy ujunere edda. Caggal ɗuum Alla toowɗo oo lonngini Muusaa yo fiyi Sawru mum nduu e maayo ngoo. Muusaa lappi sawru mum e dow ndiyam maayo ngoo tan, ɗum wonti leydi njoorndi, ndi ummii ndi ƴuufi dow no haayre nii, ɗum waɗi laabi sappo e ɗiɗi laawol fawaade e cuuɗi maɓɓe ɗii no potnoo ndeen. Suudu fof rewi e laawol mum, eɓe njaha Muusaa ina ardii ɓe, Haaruuna ina heedi caggal maɓɓe eɓe njaha e nder maayo ngoo. Nde ɓe tacci maayo ngoo tan, Firaawna kañum ne e konuuli mum puɗɗii naatde e nder maayo ngoo. Nde ɓe njettii to maayo ngoo fuɗɗii ɗoo tan, ndimaangu Firaawna nguu dartii, ngu salii naatde e nder maayo ngoo, haa Jibril (JKM) yettii mo ina waɗɗii puccu njarlu ngam ɗaminde ndimaangu Firaawna nguu, Jibril fokkiti naati e nder maayo ngoo tan, ndimaangu Firaawna nguu sukki e mum, pucci koniŋkooɓe heddiiɓe ɓee ndewi heen. Ko nii woni konu nguu fof naati e nder maayo ngoo kono ɓe njaɓɓata ko e dow leydi njoorndi e baawɗe Alla, kono ɓeydi suusnude ɓe noon, ko nde ɓe njiyi laabi sappo e ɗiɗ ina ndarii, ɓe ngoni e yahde haa ɓe keɓi hakkunde maayo ngoo, ɓe tinaani ɓe maataani, haa maayo wonti ɗo wonnoo, ndiyam ummorii baŋ yoo baŋ wiyee dow maɓɓe hoo, konuuli ɗii e pucci mum en fof njoolii. Firaawna ina e nder ndiyam ina tampi haa Jibril ari e makko, o sikki oon woni ko e faabaade mo. Jibril yaltini kaayit mo o winndannoo ɗum holli mo, omo yinoo, o janngi, o anndi o woni ko e halkaare, ɗum firti ko nde Jibril ari e makko gadanol ina wonti neɗɗo ndee, haala kaa haalatnoo mo feewde e maccuɗɗo kaa, ko Alla neli ɗum, maccuɗo mo Jibril haalatno oo ko kanko wonnoo. Jooni noon ɗo o woni e nder ndiyam ɗoo omo tampi, o anndii ko kanko malletenoo, kono feere alaa so wonaa boomaade. O yiɗii ruttaade e Alla Muusaa oo, o wiyi e ɗemngal makko battindiingal, “deweteeɗo alaa so wonaa mo Bani Israayiil-naaɓe ngoongɗini oo”.  Jibril arti e makko ɗoon wiyi mo “a jaɓantaake hankadi ngam a woofii ko adii ndeeɗoo halkaare.” Alla toowɗo o wiyi e nder Ɓuraana tedduɗo oo “jooni kay a woofii ko adii, etee a laatinooma ko e ɓurɓe bonnude ɓee jeye-ɗaa” simoore Yuunus, kaawise:91. Alla toowɗo o wiyi “hannde kay ma min ndaɗndu ɓalndu maa ngam laatanaade arooɓe caggal maa ɓee kaawise”. Simoore Yuunus, kaawise: 92 Ɗum ko nde ɓe njoolii ndee, hay gooto e maɓɓe yiytaaka kono Alla yaltinii ɓalndu makko ndiyam ɗam, o ɓaggi ɗum e ŋoral maayo ngoo. Ngol ɗoon joolagol Firaawna e yimɓe mum tawi Muusaa e koreeji mum ina ndarii e fonngo maayo ina ndaara ɗum.

Hol ko addani Alla yaltinde ɓalndu Firaawna haa yimɓe njiya ɗum ? Ngam nde Firaawna e yimɓe mum njoolii haa laaɓi etee Bani Israayilnaaɓe ina e fonngo maayo ɓe njiyaani hay gooto e yooliiɓe ɓee ina suppitii walla ina haya e dow ndiyam ɗam, ɓerɗe maɓɓe ñawi ngam sikkitaade Firaawna ko jooliiɗo walla yoolaaki, ko maayɗo walla maayaani, ɗum ina teddi e koye maɓɓe, haa Alla addi bempeƴƴe maayo nduñi Firaawna haa ɓaggi ɗum e ŋoral. Caggal ɗuum, nde yahi haa woni balɗe juutɗe seeɗa, won yahatnooɓe ina takkii ŋoral maayo ngal, haa cooynii omo ɓaggii e ŋoral maayo ngal, ɓe keñii ɓe payi e makko, ɓe tawi ko o maaɗo, etee hay huunde waylaaki e makko, ɓe dogi ɓe kaalani ɗum yimɓe nokku oo. Ndeen ɓeen ngarii ɓe ƴeeŋni mo dow, ɓe ceeki reedu nduu ɓe itti tekteki ɗi ɓe mbaɗi e nder reedu ndu lekki ina wiyee foormol e dow ɓalndu nduu kala, ɓe mbaɗi mo e naange, o yoordi noon, caggal ɗuum, ɓe mahi gooski makko ɓe mbaɗi mo e nder heen, ɓe mooftoyi mo to genaale maɓɓe too. Ko bani Israayiilnaaɓe njenenaa maayde Firaawna. so ɗum ɓennii yimɓe ina poti anndude kala ko ina foofa, so tawii ɗum maayii, tekteki ɗii so ittaama e mum, ɗum ɓuutataa, ko noon yoordata. Banndiraaɓe ko ndeeɗoo wolde Annabi Muusaa sakkitii waɗdude Firaawna. Mbiɗo yaafnoo janngooɓe njaaynde ndee ngam ko mi diwnooɗo ɗeeɗoo kelle, etee ndeeɗoo wolde so araani e daartol Firaawna, daartol ngol tekmat.

Joop Jibril Muusaa
Telefoŋ:(00222) 46 56 51 10 /22 23 13 19

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.