Hiirde Pinal Daakaa Subalɓe : Jokkondiral e Doktoor Amina Njaay

1
2753

Daakaa subalɓe Catal Muritani yuɓɓinii hiirde pinal moolanaande ñalnde 3 noowammbar (jolal) 2018 e gardagol joom-suudu Bah ganndiraaɗo Doktoor Amina Njaay to Laakaas (la Case) . Yitere yiyii ñalnde heen geɗe ŋarɗuɗe gila e wejo kaɓirɗe gawruɗe haa e paɗɗondiral ñaantule hakkunde subalɓe. Nofru nanii kadi ko waɗtaaka ndiyam gila e jeewte paayodinɗe, daaɗe boolumbe pekaan belɗe haa e sappotooɓe mumen jirwuɓe e yeeso hooreeɓe teddungal pelle subalɓe e aranɓe Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani.
Kewu nguu hebanaama no feewi. To bannge kumpital, caaktirɗe kabaruuji, gila e teleeji, rajooji haa e dingire Watsap, taƴondiraani jaayɗe mumen ko ena wona hannde lebbi ɗiɗi. Ngam tonngande banndiraaɓe janngooɓe no hiirde ndee yahrunoo, jaaynde men Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e hooreejo Daakaa Subalɓe catal Muritani hono Doktoor Amina Njaay.  

Fooyre Ɓamtaare (F.Ɓ) : Joom-suudu Bah walla mbiyen Doktoor Amina Njaay, Fooyre Ɓamtaare salminii ma.

Doktoor Amina Njaay (D.A.Nj.): Mi salmitiima salmitaango wondungo e nehdi, ngo ƴoog-mi e to ɓuri luggiɗde e fittaandu am. Kono hade men woɗɗoyde, mboɗo yiɗi laaɓta e hakkille maa wonde wonaa doktoor woni e yeeso maa, ko debbo cubballo njooɗodi-ɗaa ɗoo hannde !

F.Ɓ. : Ko adii nde naatanten mbunndi yeewtere ndee, hol ko helmere Daakaa ndee firata?

D. A. Nj : Daakaa seekaa ko e gollal daakaade. Daakaade ko tuddinde e nokku ena awa. Ndeke daakaa ko tuddunde subalɓe awooɓe. Ndeen, nde aduna weli, maaje e caalli keewi liɗɗi, en njiytaano liɗɗi maaje kaaɗɗe, subalɓe ena ngummotonoo e gure mumen, koɗoya e ceene, tiima e lugge, ngona e awde fotde lebbi. Ko ɗo ɓeen subalɓe awooɓe koɗi ɗoo wiyetee Daakaa haade wonaa e wuro.

F.Ɓ. : Ko goonga, ko subalɓe mehɓe ngoni e dental ngal kono on ngawaani, hol ko addani on innirde ngal daakaa, haade kay mbiy-ɗaa daakaa ko tuddunde awooɓe?

D. A. Nj : Ko goonga ɓe ngonaani e awde liɗɗi, noodi, liwooɗi walla gabi kono ɓe ngoni tigi ko e awde miijooji e peeje ngam sañde dental pattamlamal e dow faandaare teskinde e sahaa mo hawri e naftude renndo ngo woni ngoo. Haŋki, kala ɗo jaaltaaɓe mappinnoo gubbol walla artunoo awo, yeeyataano liɗɗi mum so wonaa nde hoɗdiiɓe ngittanaa geɗe mumen haa timmi to bannge cakkudi. Minen ne, no jaaltaaɓe waɗiratnoo haŋki nii, ko renndinde miijooji e ngaluuji amen ngam wallude wonɓe e Daande Maayo.

F.Ɓ. : Haa ɓeydoo laaɓde, hol e fannuuji ɗo Daakaa subalɓe anniyii wallirde hoɗɓe e Daande Maayo ?

D.A.Nj : To bannge njuɓɓudi, fedde ndee ko subalɓe mehɓe, kono to bannge nafoore, nde heertinaani tan e awooɓe. Min ngummanii ko haɓde e baasal, humambinnaagal e ñawu e nder palol Daande Maayo Senegaal, rewo e worgo, hakkunde Ŋawle e Ƴella. Haa ɓeydoo laaɓde, e nder paandaale amen, emin nganniyii :

– waɗde nehirɗe liɗɗi kala ɗo jojji e maayo mawngo hee, min njariboo e caaɗli e beeli mawɗi nanngooji ndiyam;

– udditde jeeyirɗe kaɓirɗe awo (gaaraaji, saakitaaji, bane haa e laaɗe) ngam wallude famarɓe doole to batte ngalu e ustude liigunde;

– wallitde mahgol duɗe e kuufgol almudɓe janngooɓe e daranaade jaŋde mawɓe ngam haɓde e humambinnaagal e majjere;

– wallitde mahgol cafrirɗe e jeeyirɗe leɗɗe cafrorɗe, teeŋti e nder gure goorumma lobbiniiɗe ngam weeɓtinde safaruuji e haɓde e won rafiiji;

– semmbinde ndema sewo-sewo e geɗe paggorɗe ngalu ko wayi no goobu, ñootol, njulaagu e moorol.

F.Ɓ. : Aɗa sikki Daakaa Subalɓe reerɗaani no feewi sabu ko limtu-ɗaa ɗoo koo famɗaani; eɗum naamndii ngalu, yimɓe gollotooɓe e paabi maheteeɗi ngam mooftude kaɓirɗe jogorɗe faggeede ɗee ?

D.A. Nj : Neɗɗo dey alaa ko waawi kono Geno alaa ko roŋki. Ɓuri tiiɗde ko jogaade pellital e wuurde e nder njuɓɓudi njogiindi paandaale laaɓtuɗe. To bannge tuugnorgal, min njahrata ko daawe tuugnaade e ko ɓuri jojjude e fawaade e kattante fedde ndee to bannge ngalu. Eɓɓooje ɗee fof mbaɗdetaake e laawol gootol. Subalɓe mbiyi: «hiraande cubballo so jenngii ne arat walla jenngude hiraande haɗataa hirtaade »

 F.Ɓ. :  Hol no miijo cosgol fedde ndee ardi e mon ?

D. A. Nj : Miijo ngoo ummorii ko Farayse e biyeteeɗo Daraa Njaay. Ngo adorii ko hakkunde sehilaaɓe walla tolnondirɓe e dingire Watsap. Yimɓe nootii heen no feewi (subalɓe mehɓe), dingiral ngal inniraa Dental Subalɓe. E hitaande 2016, min mbayli ndeen innde kadi min mbaɗti innde yahoore hannde ndee : Daakaa Subalɓe.

E oon sahaa, tawi min miijiima waɗtude Daakaa Subalɓe fedde. Min ngeewnii yimɓe to Farayse, Dowlaaji Dentuɗi Amerik, Holaanda, Senegaal e Muritani haa min ngoni yimɓe 21. Ɓe ngitti teddungal e teddeendi gardagol njuɓɓudi ndii, ɓe lommbi ɗum e juuɗe am ngam sosde fedde laawɗunde, marnde doosɗe e sarɗiyeeji ndernderi, heptinteende to bannge laamuuji. Min ngoni e gollaade, min ndewi haa fedde ndee heptinaa to Farayse. Nde wonata dumunna tawi yimɓe nootitiima e fedde ndee no feewi, min kawri yo dingiral goɗngal sose, nde tawnoo dingiral Watsap waawi roondaade tan ko yimɓe 256. Min ngudditi dingiral ɗiɗaɓal, kadi yimɓe ɓee ɓurtii dingire ɗee doole. Nii woni min pelliti haŋkadi yamirde kala wonɓe caggal Farayse, so yimɓe mumen timmi 15, yo nguddit catal daakaa ngam newnude jokkondiral haade yimɓe ɓee koɗdaani. Nii woni cate ngudditaa. Hannde min njahrata ko e cate jeeɗiɗi guurɗe, gollotooɗe : Daakaa 1 e Daakaa 2 to Farayse, Daakaa Muritani, Daakaa Senegaal, Daakaa Afrik Santaraal, Daakaa Dowlaaji Dentuɗi Amerik e Daakaa Kodduwaar. Ndeen fedde ndee wonti fedde hakkunde leyɗeele 7 ɗe limtu-mi jooni ɗee, biyeteeɗo Ifraa Hammadi Sala to Barkeewi Senegaal suɓaa, ardinaa nde. Miin toɗɗitaa-mi hooreejo Daakaa Subalɓe Catal Muritani.

F.Ɓ. : Caggal ko toɗɗa-ɗaa hooreejo Daakaa Subalɓe Catal Muritani koo, hol ɓe ngollodto-ɗaa e oo gaay bannge?

D.A.Nj: Daakaa Subalɓe Catal Muritani ena jogii yiilirde timmunde gollotoonde, halfinaande geɗe keewɗe (…)

F.Ɓ. : Doktoor Amina Njaay, nguuɗoo jamaanu fof arnoo nootitaade ko e kewu Daakaa Subalɓe Catal Muritani, ngal ngardi-ɗaa ngal, hol paandaale joganooɗe e juɓɓingol maggu e hol no ngu yuɓɓiniraa e bannge Muritani ?

D.A. Nj: (naamndal ngal ena heewi calti) Ko adii fof ko teddungal mawngal wonande Muritaninaaɓe e jaɓɓaade kewuuji bayɗi nii heewde doole e faayiida. E ko refti heen ko haa min mbaawa ɓetde doole amen to bannge keewal e juumtugol. E ngolɗoo laawol ko e jarribo min ngonnoo. Maa min mbaaw sahtaade joɓɓi amen e ko fayi arde. Ganndal e ganndondiral, cuusondiral e hoolaare ndañaama e kewu nguu hay so ngu waɗii pergitte to bannge njuɓɓudi. Ɗuum ena jeyanoo e sababuuji daɗɗugol kewu nguu.

To bannge golle, tammbii kewu nguu ko subalɓe wonɓe e Nuwaasot tawi ko jeyaaɓe e fedde Daakaa Subalɓe Catal Muritani. Gooto fof waɗii fotde kattanɗe mum. Gila nde kewu nguu diganaa haa ɗo ngu gasi ɗoo, ko ɓe dariiɓe darnde laŋ mbele golle ɗee ena njuɓɓa no haaniri nii. Ko kamɓe ngaddi kadi hay ko wejaa e nder dingiral ngal, gila e mbaalaaji, saakitaaji, dennge haa e dooliŋŋaaji.

To bannge faayiida, setooji gummoriiɗi caggal leydi ɗii e bismaaɓe ngari, nootii ɓee, ndokkii jamma oo faayiida makko. Ko jiidaa e setooji subalɓe gummoriiɗi to Nuwaadibu, Suwoyraat, Rooso, Ɓoggee, Mbaañ, Kayhayɗi, Kundel walla e Daande Maayo, en keɓii :

– lappol ena ummorii en Farayse e gardagol Ifraa Hammadi Sala Njaay, (to Barkeewi sara Waali Jantaŋ, bannge Senegal). Omo ardi e Hammadi Dimbel Jallo (to Doondu), kalfinaaɗo geɗe finaa-tawaa Fedde subalɓe hakkunde leyɗeele, e sukkuɓe hoolaaɓe kuuɓal ɗiɗo : Mariyam Saar lollirɗo Faati Njaay Tokosel (to Mbaañ) e Saajo Njaay (mo Barkatu sara Barkeewi) ;

– seto ɗimmo ena ummorii en to Senegaal e gardagol Rugi Baabalih Sal, (toTiggere Siree), hooreejo Catal Senegaal. O ardi ko e koolaaɗo kuuɓal makko ena wiyee Umaar Jeey Horndolde, Faatimata Joop, Ceerno Diba e Bala Yuwaa Faal ena jeyaa to wiyetee Koylel. E teskaade nde fedde ndee yahratnoo e yimɓe 21, ko miin Doktoor Amina Njaay tan e ooɗoo Rugi Baabalih Sal, ngonnoo heen rewɓe.

– Catal Afrik Santaraal, hooreejo mum wiyetee ko Dikko Jaw ena jeyaa Jammel Jale sara Maatam. Dikko Jaw dañaani arde kono waɗii nulaaɗo gila Gaboo haa Nuwaasot, ena wiyee Aliiw Waddu lollirɗo Dono Gellaay Aali Faal, ena jeyaa Aali Wuuri sara Ngijilon Senegaal. Aliiw Waddu ko jimoowo pekaan kadi.

– To bannge Dowlaaji Dentuɗi Amerik, alaa gummoriiɗo toon sabu goɗɗugol kono catal maɓɓe jokkondirii e biyeteeɗo Usmaan Ñas to Mbaañ walla Wenndiŋ ngam yettinde ɓataake mumen.

Ko jiidaa e ɗuum, garal hooreeɓe teddungal subalɓe, wayɓe no Hammadi Kaaliidu Joop to Mbaañ e Farba Habiibu Njaay mo Kayhayɗi, ɓe tawondira e yonaaɓe Fedde Ɓamtaare Pulaar Muritani hono Aamadu Umaar Jah, hooreejo Fedde ndee e Jibi Muusaa Joop, gondiiɗo mum, ko teddungal ngal Fedde Daakaa Subalɓe Catal Muritani faarnortoo e nder yontaaji.

To bannge ko gollaa e nder dingiral Laakaas wonande jamma oo ko jeewte nay, tinndinoore hakkunde jaaltaaɓe e gaynaako, daaɗe-gelooɗe hakkunde boolumbe jeeɗiɗi pekaan e sappotooɓe mumen:

Jeewte ɗee njowitii ko e nguurndam yimɓe nayo : Gellaay Aali Faal (e ɗemngal Pr Umaar Jibi Njaay), Pennda Muusaa Bukari Saar (yeewti ɗum ko Dooro Gey lollirɗo Boobo Loonde), Lobbaat Mammadu Biraan Faal (yeewti nde ko Makki Tammbaa Joop) e Aamadu Siley Mbooc lollirɗo Jamɗe-mbaawaa (e ɗemngal Aamadu Malal Gey).

Ko fayti e tinndinoore fotnoonde waɗeede ndee, waɗaaka. Alasan Wuddu Saar e goomu mum potnoo waɗde ko hakkunde Balla Jeerel e Jaaltaaɓe, hakkunde ceɗɗo e cubballo kono ɓe ngaddoyi ko hakkunde jaaltaaɓe e gaynaako bone simme. Mi anndaa ko saabii ɗum !

To bannge pekaan, ko huunde dillinoore subalɓe no feewi. Kewu nguu addii yimooɓe pekaan njeetato, nantuɓe inɗe mumen : Hammooy Joop to Siiwre Caamɓe, Umaar Jool mo Mbummba Subalo, Ngaari Ŋawle Bah, gorko Ŋawle, Aadama Demmba e Gurmo Sih jeyaaɓe to Silɓe, Jibi Koorka Joop to Mbaañ, Ibraahiima Jeey to Siiwre Caamɓe e Aliiw Waddu lollirɗo Dono Gellaay mo mbiy-ɗen ko nulaaɗo Afrik Santaraal oo. Nde ɓe ƴetti daaɗe, cappanii ɓe haa wuli ko Kadeer Jool jeyaaɗo to Dogi-doombi, Luuti Saar lollirɗo Hammadi Ngay mo Ŋawle, Ibraahiima Njooro mo Kayhayɗi, Bala Yuwaa Faal to Koylel e debbo ena wiyee Habii Iisa Soh ena jeyaa Kayhayɗi.

F.Ɓ. : So en ngartii e jeewte ɗee, hol ko saabii Daakaa Subalɓe suɓaaki heen nguurndam Aamadu Maalik Gay, Mammadu Sammba Joop lollirɗo Murtuɗo walla Ibraahiima Muktaar Saar. Ɓeen ko subalɓe waɗɓe ñaam-golluuje tiiɗɗe kadi ngonaa ɓooyɓe ?

D. A. Nj: Mboɗo anndi njahaton ko e jinngere kono tan so Geno jaɓii alaa goppeteeɗo. Alaa e sago noon wooda ɗo kuraaje njani, fuɗɗoree ɗoon, ko heddii rewa heen.

To bannge Gellaay Aali Faal, alaa gonɗo e Daande Maayo Senegaal, rewo e worgo mo anndaa ɗum walla nanaani ñalaaɗe mum. Hay mawɓe ena njiɗa luggiɗinaade e nguurndam mum alaa ko haali yontaaji jooni ɗii. To Pennda Saar ne ko noon. Ko joom ganndal jaajngal to bannge maayo kadi baɗdaaɗo golle tiiɗɗe e golwole kaawniiɗe, ɗe nganndu-ɗaa, hay mo wonaa cubballo ena faarnoroo ɗe. Aamadu Siley Mbooc mo jamɗe-mbaawaa ko neɗɗo joom geɗal. En nanaani mo to bannge maayo. Nanir-ɗen mo ko wonde mo jaambaaro jaambuur haa natti sikke, joom wune, gonduɗo e duwaawu duumiiɗo. Ñalɗi makko e ñalaaɗe makko keewii haa won sikkooɓe nii o yontidaa ko e Sammba Gelaajo Jeegi en. Ɗuum ena jeyaa e sababuuji ɗi Daakaa suɓorii mo mbele golle ɗee ena ɓeydoo anndeede. To bannge Lobbaat Mammadu Biraan ko neɗɗo mo janngaani, taraani, kono mo Geno udditani dame arsuko haa njaaji. Ko o yeru laaɓɗo mo yontaaji hannde ɗii poti tiimtaade e mum sabu wonaa belaaɗo fof daña ko o dañi koo walla ko o waɗi koo.

F.Ɓ. : Yimɓe toɗɗaaɓe ɓee e mawnude, nguurndameeje mumen e himmande subalɓe haa e heɗiyankooɓe woɗɓe, jeewte ɗee alaa heen joofnde, hol ko saabii ɗum?

D.A.Nj: ko goonga ɗuum teskaama no feewi, teeŋti noon e wiɗtooɓe daraniiɓe ɓamtude pinal walla yiɗnooɓe anndude nguurndam jaalal heen kala. Ko waasde fuɗɗaade e waktu biyanooɗo oo, yantondiri e tuugnorgal golle ukkungal. Ko ɗuum battini e golle ɗee haa yanoyi e jeewte ɗee. Maa ɗum yantu e teskuyaaji e ko fayi arde, so Geno jaɓii.

F.Ɓ. : Hol konngol maa cakkitol feewde e banndiraaɓe, feewde e janngooɓe jaaynde men Fooyre Ɓamtaare Pulaar?

D.A.Nj: Ko adii fof ko yettude banndiraaɓe arnooɓe nootaade e eeraango Daakaa Subalɓe Muritani. E innde am e innde fedde nde ngardii-mi ndee, mboɗo wiya ɓe, ɓe njaaraama. Fayɓe heen to woɗɗi e to ɓadii, yo Geno yettinoy ɗumen e dow jam, tawta kadi jam to jeese mumen. Mboɗo yaafnoo denndaangal pergitte tinaaɗe walla taataaɗe ɗe gooto e fedde ndee waɗi, tuggude e miin hoore am, haa heɓi kodda fedde ndee, foti noon ko e haala walla ko e baɗe. Mboɗo yetta terɗe fedde ndee e kuuɓal, dariiɗe gila e fuɗɗorde haa e woortorde haa ko dañaa koo waawi dañeede e dow deeƴre e kisal. Yo Geno yoɓ ɓe moƴƴere.

Cakkitortoo-mi ko hollude weltaare am e ndeeɗoo jaaynde wiyeteende Fooyre Ɓamtaare Pulaar, arnde jokkondirde e am e tonngude denndaangal golle Daakaa Subalɓe Catal Muritani e nguuɗoo kewu ngam humpitirde woɗɗuɓe, ɓe ndañaano tawtoreede. Mboɗo waɗa eeraango feewde e ɓiɓɓe leñol ngol nde gooto fof addata ballal mum e nguurndam mayre, wuurnora ɗemngal mum. On njaaraama.

Waɗi jokkondiral ngal ko Gelongal Fuuta, lollirɗo Njaay Saydu Aamadu

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.