Bah Mbaare Sammba Bakkaar

Jibinannde. Taan Kajjata Siree Sammba Joom e Bakkaar Siidi Konko Siree Sawa Laamu, taan Ceerno Hamediin e Ummu Jeliyaa, Bah Mbaare Sammba Bakkar jibinaa ko e hitaande 1946 e nder galle lawakooɓe deeniyankooɓe Waali Jantaŋ, Waali gural Sule Buubu Gaysiri Dewal Sawa Laamu Yero Jam Koli Tengella. Yumma makko yalti ko e galle jeŋjeŋɓe, seernaaɓe wuro Ɓoggel Fadduwaa, wiyetee ko Habii Ceerno Hamediin Jeŋ walla Habii Ummu Jeliyaa. Baaba makko, kanko Mbaare, wiyetee ko Sammba Bakkaar Siidi Konko Siree Sawa Laamu Yero Jam Koli Tengella, jiidi ko e Boy Bakkaar, Jaanga Bakkaar, Faatumel Bakkaar e Ayse Bakkaar.

Koolol Kayhayɗi

E maayirɗe hitaande 2012, kewuuji tati mawɗi kadi mbaɗii ɗo Kayhayɗi ɗoo. Heen gooto ko koolol, ɗiya ɗiɗi ko kewuuji diine, so Silke deftere Ɓuraana e udditgol jumaa Gataaga.

  • Koolol Kayhayɗi ñalnde 18 /12 / 2O12.

Ummiiɓe Moonngel ko fulɓe e safalɓe. Ɓe ngaddii finaa tawaa mum en haa timmi, gila e ngaynaaka, e moori, kadduki. Seppooji ɗii puɗɗii ko waktu sappo e go’o haa sappo e ɗiɗi ina fawi hojomaaji seeɗa. E mbaadi seppo, Monnguelnaaɓe ko kañum en fof ceppidi. Ɓe mbaɗi ko pullo ardii capaato rewi heen, ɗuum ko wonande rewɓe ɓee.

Coftal pelle politik e maayirɗe 2012

 

2012 joofrii mooɓondire pelle politik, hono mooɓondiral gaadoraangal tataɓal UFP (Dental Doole Ɓamtaare) tuggi 27 haa 31 desaambar, e mooɓondiral ɗiɗmal Tawaasul udditnongal ñalnde 20/12/12. Ina jeyaa e geɗe teskinɗe baɗɗe e maayirɗe hitaande 2012 ndee kadi,  batu diisnondiral AJD/MR e Pottital RFD.

E Muritani, waɗiino e hitaande 2012

To bannge renndo e faggudu laamu nguu ɓeydii njoɓɗeele fotde sappoɓal, kono coodguuli geɗe nguura cowiima laabi ɗiɗi ɗo njahratnoo (ɓeydiima fotde 100%), ronkere golle kadi yettiima tolno mo meeɗaa yettaade e leydi hee. Hitaande yawtunde ndee ina maantiniri kadi geddooji safrooɓe e jannginooɓe .... To bannge renndo e politik noon, ɗee geɗe ina njeyaa e kewuuji ɓurɗi maantinde e hitaande ɓennunde ndee :

Suwoyraat : Koolol Almaddaagal

Jaaroore Nulaaɗo Allah ɓurnaaɗo winndere. Yeɗeede ɓuri yiɗaneede. Caggal yettude Allah e juulde e nulaaɗo men ɓurnaaɗo winndere, en njettii, en mantii, kono en njaafniima halifaaɓe men aada, haa teeŋti e halifaaɓe men diine, nde ɓe newnani en, ɓe ɗowi, ɓe ɗofti, ɓe nduusi haa mbaaw-ɗen tawtoreede ngol koolol almaddaagal juɓɓinaangal ɗoo e Suwoyraat, laamorgo diiwaan Tiris Semmuur leydi Muritani, 

Persidaa ɓurɗo waasde

Oɗon nganndi kam, oon persidaa wonaa e Afrik woni. Afrik ɗo hooreeɓe leyɗe konata ngaluuji leyɗe mum en, ɗalda ɓiɗɓe leydi e heege. E nder yoga e leyɗe winndere ndee boom, ngalu hooreeɓe leyɗe ina ɓurti no feewi, haa ko ɗum na addani ɓe taƴondirde e nguundam ɓesnguuji maɓɓe…
Ɗuum dey toɗɗaaki leydi mbiyeteendi Uruguway (Uruguay). Hooreejo ndiin leydi, woni hooreejo bajjo e winndere ndee, koɗɗo e galle dappuɗo, tee dokkitoowo ko ɓuri heewde e njoɓdi mum pelle ballitooje roofolɓe.

Nguleeki weeyo : 2060, lajal kulɓiniingal

 

So wonaani darnga ne, woɗɗataa ɗoon. Ko ɗum woni ko Banke Audunanke (Banque Mondiale) miijii ina jogori kewde. Ɗumɗoon noon ɓe tuugii ko e njeñtudi wiɗto, hollitngo wonde nguleeki so ɓeydiima degreeji nay (4°C), ko musibbaaji weeyo mawɗi njanata e winndere ndee : ile ɓurtuɗe, yoorooji bonɗi, ƴergol geecuuji ...

Hoɗorde feggunde hakkunde laawol beƴ

Maa wood wiyɓe « kaawis baaɗo nii, ko to Sinuwaa en tan yiyetee ! ». Ko waawnoo heen wonde fof, jom en galle ɓee, nayeeɓe ɗiɗo, debbo e jom galle mum, ko saliiɓe woppande laawol gudroŋ laawol, hay so tawii noon laamu fuɗɗinooma helde galle oo. Ɗum haɗaani laawol maheede,

Dowla Palestiin to Fedde Ngenndiije Dentuɗe

Ñalnde alkamiisa 27/11/2012, Palestiin jaɓaama yo won Dowla tawtorteeɗo e joɗle Fedde Ngenndiije Dentuɗe, woni ko wiyetee e Farayse «Observateur». Ɗum firti ko o wonaa tawo tergal, o waawaa, e yeru wootde, kono omo tawtoree joɗle Fedde ndee. Ɗumɗoo noon ko poolgu mawngu, haa teeŋti noon kadi, no woote ɗee njahri nii, ina hollita wonde yoga e leyɗe winndere nde, ina keɓtini Dowla Palestiin, sibu, e nder 189 dowla tawtoraaɗo woote ɗee, ko heen 9 fat calii, 41 ngoni jaambureeɓe ; 138 dowla njaɓi yo Palestiin won dowla tawtorteeɗo. 

Binndanɗe ganndal daɓɓe

 

  • Tagofeere ‘’baayeere’’. 
    Ko anndanoo e tagofeere, ko yowitaade e hoodere. Yeru, leydi men ndii yowitii ko e naange (naange ko hoodere). Jooni noon, wiɗtooɓe kanadanaaɓe e Faraysenaaɓe njiytii tagofeere nde yowitaaki e hay hoodere wootere, ɗum noon teelnde, waayeere. Go’o ko hono ɗumɗoo ina yiytee. Ɓe innirii nde CFBDSIR2149. Duuɓi sappo hannde ko e njiylawu hono ɗumɗoo ɓe ngonnoo, ko jooni ɓe njiyti. Tampere maɓɓe jarii.

OBAMA ɗiɗmitii

E hitaande 2008, nde OBAMA toɗɗaa hooreejo leydi Amerik ndee, ko kewu mawɗo wonnoo. Sibu, ko ngool wonnoo go’o ko Ameriknaajo mo iwdi Afirik ina yettoo ɗoo. Weltaare ndee ina mawnunoo haa ɗoon waawi haaɗde sibu ɗum waɗi ko e leydi ɗo paltoor hakkunde leƴƴi woodnoo haa e kitaale 1960. Ɗum kewnoo kadi ko caggal manndaaji ɗiɗi Georges Bush, ɓurnooɗo lollirde golwole waɗatnoo e winndere ndee, kam e ndoolndoolaagu.

Kaawisaaji Japonneeji

 

Ɓuttiɗde haa ɓurta ina haɗaa to Japon

Hol to leydi kaawisaaji heedi e winndere hee ? Ndiin leydi wiyetee haa hannde ko Japon. Toon to Japon, sariya ina dotti ɗo teddiindi gorko e debbo poti haaɗde. Hankadi, maa sariya reen ɓalli mon, tee, so ɓalndu neɗɗo ɓurtii ko dottaa koo, kuugal ina fawee e joom mum.